Archive for category Ekonomija

Dogovor MMF i Vlade Srbije

Beograd, Vašington – Delegacija Medjunarodnog monetarnog fonda (MMF) i vlada Srbije postigli su, posle dvodnedeljnih pregovora, dogovor po kojem će plate i penzije biti odmrznute od januara, a tokom 2011. biće 3 puta usklađivane sa stopom inflacije.

 
Da bi postignuti dogovor odobrio Izvršni odbor MMF-a, potrebno je da Srbija usvoji Zakon o fiskalnoj odgovornosti, kojim se, između ostalog, formira nezavisno telo za kontrolu javne potrošnje. Vlada Srbije i MMF ostali su pri ranijem dogovoru da će deficit u budžetu biti 4,8 odsto, a ekonomski rast 1,5 odsto.Za sledeću godinu predviđen je rast bruto domaćeg proizvoda od 3 odsto.
 
Pomoć
Kako je istakla ministarka finansija Diana Dragutinović 5. od 7 revizija stend-baj aranžmana sa MMF-om završena je uspešno, obzirom da je Vlada ispunila sve preuzete obaveze. Ministarka je navela da u ovoj godini budžetski deficit neće preći 4,8 odsto BDP-a, a da je za 2011-tu planiran deficit od 4 odsto:
 
“Ekonomski rast za koji procenjujemo da će ove godine biti 1,5 odsto, odnosno 3 posto za narednu godinu nije impresivan, ali u pređenju sa prosečnom stopom rasta u zemljama u regionu, koja će biti negativna, ovo ipak jeste neki rezultat.”
 
Obzirom da će plate i penzije ostati zamrznute još 4 meseca, penzioneri sa prosečnim primanjima dobiće jednokratnu finansijsku pomoć od 5.000 dinara, a kako je najavio potpredsednik vlade Jovan Krkobabić Vlada radi na tome kako da u narednom periodu to podigne do nivoa od 30.000 dinara.
 
Izveštaj
U medjuvremenu, u najnovijem izveštaju MMF-a navodi se da su procene finansijskih tržišta da bi zemlje poput Grčke i Portugala mogle da dodju u situaciju da ne mogu da otplaćuju spoljne dugove, bile preterano pesimistične. MMF ne veruje da će ijedna od razvijenih zemalja doći u tako tešku situaciju.
 
Prilagodjavanje tih zemalja novonastalim okolnostima je, navodi MMF, bolno, jer podrazumeva smanjenje javne potrošnje i povećanje poreza, ali je nužno i već se dogadjalo u prošlosti.
 
Ova medjunarodna finansijska institucija upozorava da neke razvijene zemlje, medju njima SAD i Britanija, treba hitno da usvoje delotvorne planove za poboljšanje stanja u njihovim javnim finansijama, navode BBC i Glas Amerike. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

Finale pregovora Srbije i MMF-a

Beograd – Predstavnici Vlade Srbije i misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) danas će održati završne razgovore, u okviru 5. revizije tekućeg "stend baj" aranžmana. Ministar ekonomije Mlađan Dinkić kaže da je s Misijom MMF-a postignut dogovor da plate u javnom sektoru i penzije, umesto u aprilu, budu odmrznute od 1. januara 2011.

 
Dogovoreno je i da milion penzionera, što je veći broj nego što je prvobitno predviđeno, dobije ove jeseni po 5.000 dinara jednokratne pomoći, rekao je Dinkić. Ministar ekonomije je zadovoljan što je sa MMF-om postignut dogovor da oko million penzionera dobije jednokratnu novčanu pomoć, ali je nezadovoljan zato što će plate i penzije biti odmrznute tek u januaru naredne, a ne u okrobru ove godine.
 
Ekonomisti ocenjuju da povećanje zarada i penzija neće uzgroziti makroekonomsku stabilnost, ako se Srbija bude držala dogovora sa MMF-om.
 
"Dogovor je da se plate, cele 2011, povećaju za iznos inflacije, plus polovina rasta BDP-a. Gruba procena je da bi rast plata i penzija, cele 2011, mogao da dostigne oko 7 posto. Ako se rast bude držao u tim granicama to ne bi trebalo da ima uticaj na makroekonomsku stabilnost, inflaciju i slično“, kaže dr Pavle Petrović, profesor Ekonomskog fakulteta.
 
I Goran Nikolić, iz Centra za novu politiku, misli da tako relativno malo povećanje, nakon 2 godine, ne bi trebalo da prouzrokuje veće probleme u monetarnoj politrici, posebno imajući u vidu da još uvek slabu tražnju i kupovnu moć, u Srbiji:
 
"Treba reći da su plate u Srbiji, poslednje 2 godine, imale značajan pad u evrima, da je to samo u poslednjih godinu dana bilo 7, a penzija čak 13 odsto i da je čak i Bugarska po platama stigla Srbiju, Makedonija ima veće plate nego Srbija, a Crna Gora ima preko 40 odsto veće plate nego Srbija", navodi B92.  (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

Mlekara nezadovoljna cenom

Kragujevac – Mlekare “Mladost”, iz Kragujevca, dnevno otkupljuje 50.000 litara mleka, od oko 2.300 kooperanata. Goran Tadić, direktor, upozorava da su, u odnosu na lidere koji diktiraju uslove na tržištu, mali proizvođači u neravnopravnom položaju tako da im preostaje samo da se prilagođavaju nepovoljnim okolnostima i nedovoljnoj konkurenciji.

 
“Zadovoljni smo saradnjom s malim proizvođačima. Od 2007. godine, otkada je kompanija „SILBO” postala vlasnik Mlekare, kontinuirano radimo na edukaciji proizvođača, u saradnji s Ministarstvom poljoprivrede i stručnu i finansijsku pomoć USAID, tako da stalno popravljamo kvalitet sirovog mleka”, kaže Tadić.
 
Mlekara kooperantima pomaže i u nabavci semenskog materijala, veštačkog đubriva i energenata, za poljoprivrednu proizvodnju. Sa stimulacijama, proizvođačima se isplaćuje od 23 do 30 dinara, po litru, bez premije. Direktor dodaje da mlekara nije zadovoljna cenama u maloprodaji, koje su vrlo šarolike, I do 20 odsto, zavisno od regiona.
 
“Problem je nelojalna konkurencija, jer proizvodnja zahteva visoke higijenske norme, koje, ispunjavaju samo malobrojne mlekare, uz značajne investicije u opremu i kontrolu kvaliteta. Na tržištu je još dosta malih mlekara, iako ne ispunjavaju te standarde ISO 9001 i HACC”, kaže Tadić.
 
Po njegovim rečima, mlekare koje investiraju u standardizovanu bezbednost proizvoda, zato su još u lošijem položaju, nego proizvođači koji su zapostavili takve obaveze. Zato je i cena mleka različita, jer se drastično razlikuju troškovi proizvodnje.
 
Najviše u preradu
Mlekara “Mladost” svakodnevno preradi 100 tona mleka. Pasterizovano mleko čini 30 odsto plasmana, a 70 odsto su kiselomlečni proizvodi. Mlekara proizvodi i artikle privatne robne marke za trgovinske lance „Delta” („Premia”), IDEA (K+) i „Merkator“. Ostvaruje godišnji promet oko 10 miliona evra. Trenutno upošljava 100 radnika, sa prosečnom platm od 26.000 dinara, piše Blic.

 (redakcija@glaskragujevca.net)

 

No Comments

Šljiva prepuštena nakupcima

Valjevo – Sa 600.000 tona šljive godišnje, Srbija je druga u Evropi i 4. u svetu, posle Rumunija, SAD i Kine, u proizvodnji tog voća, čiji najveći deo završi u rakiji, dok se osuši samo jedan procenat, od kojeg se trećina izveze u Rusiju.  To se, uz ostalo, čulo na prvoj rusko-srpskoj konferenciji o suvoj šljivi, u Valjevu, uz učešće Aleksandra Konuzina ambasadora te zemlje i Saše Dragina, ministra poljoprivrede, u Srbiji.

 
Iako Srbija ima najkvalitetniju šljivu, izvoz ni izdaleka ne zadovoljava, jer može da proizvede i 10.000 tona suve šljive, izneto je na konferenciji.
 
Sve za Rusiju
U ukupnom prošlogodišnjem izvozu voća, vrednog 319 miliona dolara, sveža, smrznuta i sušena šljiva dostigle su 31 milion dolara, rekao je Dragin i ukazao da država podstiče voćarstvo, uz izvozne subvencije. Ukazao je i da je šljiva za Srbiju nacionalni brend i da će Ministarstvo nastaviti takve mere, da investira u podizanje novih zasada i u bolji kvalitet ploda, obezbeđivanjem besplatnih sadnica i podizanjem sušara.
 
Ne treba dozvoliti da ostane neiskorišćen ni hektar zemljišta, koji može da bude pod višegodišnjim zasadima. Novac za zasade mora da se daje srpskom seljaku, koji u vremenu krize doprinosi da poljoprivredna proizvodnja zabeleži rast od 2 odsto, u čemu značajno učestvuje voćarska proizvodnja, izneo je Dragin.
 
Konuzin je ocenio da je konferencija u Valjevu dobra prilika da se razmotre bilateralni odnosi, posebno u izvozu suve šljive iz Srbije i izrazio očekivanje da će posle ovog skupa uslediti i potpisivanja novih ugovora. Rusko tržište je spremno da preuzme svu suvu šljivu iz Srbije, pod uslovom da odgovara kvalitetu i ostalim uslovima, izneo je ambasador.
 
Izostao marketing
Po oceni Konuzina, srpski proizvođači se sporo organizuju da iskoriste te mogućnosti. Ambasador se nada da će osnivanje Srpske nacionalne asocijacije proizvođača šljive, u Valjevu, doprineti objedinjenoj ponudi, da šljivu za Rusiju više ne tovare nakupci, kamionima.
 
Zbog neorganizovanosti proizvođača i izvoznika, nedovoljno se koriste i pogodnosti Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Ruskom Federacijom, koji nema nijedna druga zemlja u svetu.
 
Uvoznici su istakli da Srbija ima najkvalitetniju suvu šljivu, koju decenijama izvozi u Rusiju, gde se međutim ne zna mnogo o tom proizvodu iz Srbije, kvalitetu i cenama, jer se malo radi na marketingu i promociji, pa tržište uveliko osvajaju Čile, Argentina i SAD, prenosi Tanjug. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

Odmrzavanje u januaru

Beograd – Plate i penzije biće odmrznute u januaru sledeće godine, dogovoreno je u pregovorima sa MMF, piše Politika. Na osnovu izvora u Vladi Srbije, list navodi da je kompromis postignut kasno sinoć, posle dugih pregovora.

 
Delegacija MMF insistirala je, kako navodi list, da se poštuje raniji dogovor da plate i penzije budu odmrznute tek u aprilu, dok je Mlađan Dinkić, ministar ekonomije, zagovarao stav da je to moguće učiniti u oktobru ove godine.
 
Strane su se našle na pola puta, pa je tako dogovoreno da u januaru plate i penzije porastu za polovinu stope šestomesečne inflacije. To znači da zaposleni i penzioneri mogu da očekuju 3 povećanja ličnih primanja u sledećoj godini: u januaru, aprilu i oktobru, navodi isti izvor.
 
Dogovoreno je i da se još u toku ove godine povećaju podsticaji za privredu i građane. Tako je od 14 milijardi dinara, koliko je traženo od MMF-a, odobreno 6 milijardi. Dogovoreno je da se dodatna sredstva izdvoje i za socijalnu pomoć.
 
Predstavnici sindikata bili su nezadovoljni posle jučerašnjeg sastanka sa delegacijom MMF na kome im je rečeno da povećanje plata i pezija neće biti moguće pre aprila. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

Podrška šumadijskom mlekarstvu

Kragujevac – U kragujevačkoj mlekari "Mladost" danas je potpisan sporazum o dugoročnom razvoju sektora mlekarstva, koji podrazumeva otvaranje trening centra za proizvođače mleka i širenje mreže centara za sakupljanje mleka u Šumadiji.

 
Projekat "Podrška razvoju održivog mlekarstva u Srbiji" vredan je 130.000 dolara, podržala ga je Američka agencija za međunarodni razvoj USAID-Agrobiznis projekat, a tehničku pomoć i opremu je obezbedilo Ministarstvo poljoprivrede Srbije. U realizaciju su uključene dve najveće kompanije za preradu mleka u Šumadiji – privatne firme "Kuč" i "Mladost".
 
Kako je izneto, 30 najvećih individualnih proizvođača mleka iz Šumadije koji sarađuju sa ovim mlekarama, narednih 12 meseci završiće teorijsku i praktičnu obuku domaćih i stranih stručnjaka, za povećanje količine i kvaliteta mleka, odgoju, ishrani krava i higijeni mleka. Dobiće i pomoć za modernizaciju mlečnih farmi.
 
Potpisivanju sporazuma o saradnji u oblasti razvoja održivog sektora mlekarstva u Šumadiji pristustvovala je ambasadorka SAD u Srbiji Meri Vorlik, koja je ocenila da je Šumadija veoma važan region u oblasti proizvodnje mleka i mlečnih proizvoda.
 
"Očekujem da će ovakav proces u Šumadiji imati odjeka i u drugim regionima u Srbiji, koji će slediti primer mlekara Kuč i Mladost," rekla je Vorlikova. Takođe je ukazala na značaj partnerstva javnog i privatnog sektora, koji je u ovom projektu podržala američka Vlada i izrazila uverenje da će potrošači mleka u Srbiji dobiti visokokvalitetno mleko i mlečne proizvode.
 
USAID će u okviru Agrobiznis projekta u Šumadiju angažovati strane stručnjake, za tehničku pomoć, analizu snabdevanja i proizvodnje mleka.
 
Pomoćnik ministra za poljoprivredu Miloš Milovanović očekuje da će projekat doprineti podizanju konkurentnosti i kvaliteta proizvodnje, prerade, plasmana i usklađivanja sa međunarodnim standardima. Uoči potpisivanja sporazuma, organizovana je poseta Centru za mlekarstvo, na farmi "Kuč", u Lapovu, gde će se izvoditi obuka za proizvođače mleka iz Šumadije, navodi Beta.  (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

USAID postiče mlekarstvo

 Kragujevac – U kragujevačkoj mlekari Mladost sutra će biti potpisan sporazum o unapređenju i razvoju mlekarstva u Šumadiji, sa Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID), u okviru Agrobiznis projekta.

 
Sporazum će potpisti predstavnici mlekara Kuč iz Lapova i Mladost iz Kragujevca, Ministarstva poljoprivrede, USAID i Nevladine organizacije Centar za edukaciju i informisanje. Projekat održivog mlekarstva podrazumeva širenje mreže centara za sakupljanje mleka, praktičnu i teorijsku obuku za individualne proizvođače, uspostavljanje centra za obuku za mlekare u Šumadiji i modernizaciju mlečnih farmi. Potpisivanju sporazuma prisustvovaće ambasadorka SAD u Srbiji Meri Vorlik, navodi Beta. (redakcija@glaskragujevca.net)

No Comments

Nastavljena montaža „punta“

Kragujevac – U pogonima Fiat automobila Srbija (FAS) nastavljena je montaža "punta klasik", koja je bila prekinuta 3 sedmice, zbog kolektivnog godišnjeg odmora, izjavio je Zoran Mihajlović, predsednik Samostalnog sindikata Zastava automobila. Po njegovim rečima, "fabrika radi punim kapacitetom, što znači da će dnevno sa montažnih traka silaziti 120 ‘punta’, kao i pre odmora".

 
Zaposleni u FAS-u, u ovoj godini, koristili su kolektivne godišnje odmore i u januru, u trajanju od 2 sedmice, a jednu nedelju za Uskrs.
 
Još 1.600 radnika je na platnom spisku Zastava automobila i čekaju da ih preuzme novoformirana fabrika. Velika većina njih, takodje je koristila godišnji odmor, protekle 3 sedmice, izuzev nešto manje od stotinu radnika, koji su bili angažovani na dislokaciji opreme iz starih pogona, dodaje Mihajlović.
 
Kompanija FAS je osnovana je 2008, kao zajedničko preduzeće Fiat Grupe i Republike Srbije, sa ciljem da se stvori osnova za godišnju proizvodnju oko 200.000 automobila, koji bi se prodavali na domaćem i stranom tržištu. "Punto klasik", od delova iz Torina, u kragujevačkim pogonima montira se od aprila prošle godine, na čemu je angažovano oko 1.000 zaposlenih. , navodi Tanjug. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

Tesna kapija Fiata

Kragujevac – Sve ubrzanije pripreme za proizvodnju novih modela Fiat automobila Srbija (FAS), u Kragujevcu, ipak ne znače da će sa Manjeti Marelijem zaposliti puno radnika. Ranije najave da će već početkom sledeće godine sa evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje biti angažovano 2.000 radnika demantovao je menadžment Fiata. Iz FAS su poručili da skorije neće biti značajnijeg prijema novih radnika.

 
FAS će, po ugovorenim obavezama prema Vladi Srbije i lokalnoj samoupravi, kao i proizvodnim potrebama fabrike, do 2012. godine zaposliti ukupno 2.400 radnika. U istom roku, FAS će preuzeti i radnike Fabrike automobila, koji u međuvremenu ne napuste Zastavu, po socijalnom programu.
 
Jedan od uslova za dobijanje posla biće strogi Fiatovi kriterijumi i standardi. Fiat je, pre 6 meseci, preuzeo 1.000 Zastavinih radnika. Još oko 1.600 čekaju  na posao u FAS-u i od februara naizmenično, po grupama, rade na raščišćavanju fabrike i izmeštanju stare Zastavine opreme. U drugoj polovini naredne godine trebalo bi da počne i „kadrovsko kompletiranje fabrike“, upošljavanjem još oko 1.500 radnika.
 
U gradskoj upravi očekuju da će se više hiljada Kragujevčana Zaposliti u Fiatovoj pratećoj industriji, koja će pogone izgraditi u industrijskoj zoni Kormansko polju.
 
„Tačno je da Fijat namerava da zaposli još oko 1.500, a Manjeti Mareli 500 radnika, ali to se može očekivati tek posle instaliranja nove proizvodne opreme, sredinom, ili u drugoj polovini 2011. godine“, tvrdi Aleksandar Ljubić, savetnik u Ministarstvu ekonomije i predsednik Upravnog odbora Grupe Zastave vozila.
 
U sindikatu Fabrike automobila se pozivaju na sporazum, nedavno potpisan sa nadležnima u Ministarstvu ekonomije, kojim je, između ostalog, predviđeno prioritetno zapošljavanje 1.600 preostalih radnika u FAS-u, ili u Fiatovim kooperantskim firmama. Nevolja je, međutim, u tome što taj sporazum važi do kraja ove godine, a Fiatova kompanija i njeni dobavljači će nove radnike angažovati tek za oko godinu dana, navode FoNet i Danas. (redakcija@glaskragujevca.net)
 

 

No Comments

MMF ponovo među Srbima

Beograd – Predstavnici Vlade i Narodne banke Srbije, sa delegacijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), počeli su u Beogradu novu rundu zvaničnih pregovora o 5. reviziji kreditnog aranžmana, vrednog oko 2,9 milijardi evra i o Zakonu o fiskalnoj odgovornosti koji treba da ograniči trošenje novca iz budžeta. Analitičari ocenjuju da je najveći problem što Vlada nije spremna za reformu javnog sektora.

 
Misija Međunarodnog monetarnog fonda boraviće u Beogradu do 31. avgusta.
 
Premijer Cvetković izjavio je u petak da se budžet Srbije trenutno puni mnogo bolje nego početkom godine i da će se sa misijom MMF-a razgovarati na koji način bi mogao da bude upotrebljen eventualni višak sredstava u budžetu. Po dosadašnjim najavama, predstavnici MMF-a će od članova srpske delegacije čuti različite stavove.
 
Ministar Dinkić tvrdi da u budžetu Srbije ima 20 milijardi dinara više nego što je to očekivao MMF i smatra da bi taj novac, pre svega, trebalo izdvojiti za dodatne podsticaje privredi i građanima, a ostatak za pomoć penzionerima i odmrzavanje plata u javnom sektoru, od oktobra, a ne od aprila 201. godine kako je ranije dogovoreno. Dijana Dragutinović se, međutim, odlučno protivi.
 
Od ukupno odobrenog iznosa "stend baj" aranžmanom, od 3 milijarde evra, Srbija je, na osnovu dosadašnjih pozitivnih ocena MMF-a, iskoristila 1,45 milijardi evra za jačanje deviznih rezervi zemlje, navodi BBC.
 
Dobra fiskalna politika
Šef misije MMF Albert Jeger, u razgovoru sa premijerom Cvetkovićem i ministarkom Dragutinović, istakao je da je Srbija, u prethodnom periodu, vodila dobru i odgovornu fiskalnu politiku. Učesnici sastanka ocenili su da je od izuzetne važnosti što skorije donošenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Narednih dana, predstavnici MMF-a analiziraće ekonomsku situaciju sa posebnim osvrtom na planirane prihode i rashode u budžetu, navodi se u saopštenju Vlade Srbije.
 
Sindikat nezadovoljan predlogom
Sekretar Veća Saveza samostalnog sindikata Srbije Slavica Savić izjavila je za RTS da je taj sindikat nezadovoljan Predlogom izmena zakona o penzijskom osiguranju i da će to predočiti na sastanku sa predstavnicima MMF-a 27. avgusta.
 
Po njenim rečima, Sindikat traži da prosečna penzija ne bude niža od 60 odsto prosečne plate i da najniža penzija iznosi 25 procenata prosečne zarade. Osim godina života, potrebnih za penzionisanje, ključna je indeksacija penzija, kazala je Savićeva, napominjujući da se opšti bod za zaposlene ne može usklađivati na način kako se usklađuju penzije, nego na način uskalđivanja sa zaradama da se ne bi svi budući penzioneri našli u nepovoljnoj poziciji, navodi RTS.

(redakcija@glaskragujevca.net)

 
No Comments