Archive for category Politika

Tadić: Kosovski kompromis, sa EU

Nova Gorica – Predsednik Srbije Boris Tadić, u nezvaničnoj poseti prvoj članici EU od ex yu republika, u vinaririji Movia, u Ceglu, kod Nove Gorice, sastao se sa premijerom Slovenije Borutom Pahorom i nakon susreta izjavio – da je moguć kompromis oko teksta rezolucije o Kosovu!

 
Predsednik Tadić je izjavio i da je samo u konstruktivnom dijalogu moguće trajno rešenje kosovskog problema, ali da Srbija, iako poštuje legitimna prava albanskog naroda, ne može da razgovara sa predstavnicima takozvane države Kosovo, pa je potrebna odluka Generalne skupštine UN, koja omogućava dijalog.
 
Posle večere i razgovora sa slovenačkim premijerom Pahorom, Tadić je rekao i da Srbija želi da pitanje Kosova i Metohije rešava u dogovoru sa evropskim partnerima. Srbija nema nameru da zaledi rešavanje kosovskog problema, ni da bude faktor nekonstrutivnosti već, naprotiv, da reši istorjski konflikt na zapadnom Balkanu, svesna da ne može da unosi novi konflikt u EU, poručio je Tadić.
 
Predsednik Srbije je izjavio i da očekuje da će tekst rezolucije o Kosovu, koji bi trebalo da bude usaglašen sa EU, štititi legitimne interese Srbije, ali i definisati zajednički stav EU.
 
Tadić je izrazio očekivanje da će, u najskorije vreme, sa šeficom diplomatije EU, Ketrin Ešton, uspeti da pronađe kompromisno rešenje, kada je reč o sadržaju rezolucije o Kosovu, koju bi Genetralna skupština UN trebalo da razmatra 9. septembra.
 
Rešenje kosovskog problema i drugih otvorenih pitanja u regionu potrebno je tražiti uz mnogo strpljenja, korak po korak i uz očuvanje mira i stabilnosti, ocenio je premijer Pahor i poručio da je Slovenija spremna da pomogne u uspostavljanju dijaloga Beograda i Prištine, navodi Glas Amerike. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

Novo poglavlje Beograda i Prištine?

London – Evropska unija vrši pritisak na Srbiju da prihvati ponudu Kosova o obustavi neprijateljstva.

 
Kosovski premijer Hašim Tači, 2 godine posle secesije od Srbije i proglašenja nezavisnosti, ponudio je novi početak u odnosima sa Beogradom, koji je pod sve većim evropskim pritiskom da uzvrati na sličan način.
 
U autorskom tekstu za rubriku "Komentar je slobodan", londonskog Gardijana, Tači konstatuje kako je neminovno da Srbija i Kosovo jednom sednu za isti sto, kako bi prevazišli razlike i duboko neprijateljstvo i okrenuli se budućnosti, integrisani u Evropsku uniju (EU).
 
List primećuje da je poziv za nove pregovore usledio posle otvorenog upozorenja, koje je srpskoj vladi uputio šef britanske diplomatije Vilijem Hejg, rekavši da ugrožava izglede da se nađu u EU, time što odbija odnose sa nezavinsim Kosovom.
 
“Mi smo susedi i suočavamo se sa istim izazovima”, citira lodnonski dnevnik Tačija, koji u tom kontekstu pominje saradnju srpske i kosovske policije u borbi protiv organizovanog kriminala, u energetici, telekomunikacijama, obrazovanju i pronalaženju nestalih lica, i Albanaca i Srba.
 
Tači je konstatovao i “da je današnja vlada Srbije potpuno drugačije od one koja je pre 11 godina terorisala njegov narod”, navodi isti medij. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

Hejg nije privoleo Beograd

Beograd – Britanski ministar spoljnih poslova Vilijam Hejg, tokom jučerašnje posete Srbiji, nije uspeo da privoli zvanični Beograd da povuče rezoluciju o Kosovu dostavljenu Generalnoj skupštini UN.

 
Razgovori su ipak ocenjeni kao dobri. Dogovoreno je da se nastavi sa konsultacijama, kako bi se došlo do kompromisa o spornoj rezoluciji. Približavanjem sednice Generalne skupštine, povećava se pritisak Zapadnih zemalja, da Srbija odustane od debate o Kosovu.
 
Srbija spremna na kompromis
Predsednik Srbije Boris Tadić izrazio je spremnost Srbije na kompromis, prihvatljiv i Srbiji i međunarodnoj zajednici. Isključen je jedino kompromis u pogledu priznavanja nezavisnosti Kosova. Rezolucija o Kosovu je sporna za Brisel i Vašington jer odbacuje jednostanu secesiju Kosova i Metohije i insistira na pregovorima o otvorenim pitanjima, računajući i status.
 
Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić, na zajedničkoj pres konferenciji, otvoreno rekao da u sadržajnom razgovoru nije bilo saglasnosti o Kosovu: "Sastanak nije približio naše stavove, kada je reč o Kosovu, ali složili smo se da je neophodno da blisko sarađujemo, po pitanjima Kosova i ubrzanja evropske perspektive država Zapadnog Balkana."
 
Hejg je potvrdio da nije bilo dogovora o Kosovu, ali se saglasilo da u danima koji predstoje treba razgovarati, kako bi se stiglo do kompromisa i da se pokaže kako je mogućan zajednički rad Beograda i Brisela: "Glavni cilj Srbije i nas je da obezbedimo da sve nacije Balkana uđu u Evropsku uniju. Moja je bojazan da ukoliko Srbija ne bude uspela da ide dalje ovim putem, ukoliko ne bude bila u stanju da izmiri prošlost sa budućnošću, da će biti zaustavljena u tom međuprostoru."
 
Po rečima šefa britanske diplomarije, bio bi najbolji zajednički predlog rezolucije, usalglašene između EU i Srbije. "U tom pravcu, jedan od načina bi bio i povlačenje nacrta teksta Rezolucije", izjavio je Hejg. Jeremić komentariše da Srbija neće odustati od rezolucije, ali je spremna da razgovara, kako bi joj se obezbedila što šira podrška u Ujedinjenim nacijama.
 
Pritisci
Hejgova poseta Beogradu, za Marka Almonda, profesora Univerziteta u Oksfordu, dokaz je pojačavanja pritiska na Srbiju, u kojoj je, pre samo nekoliko dana, boravio i nemački ministar Gido Vestervele.
 
"Vrši se zajednički pritisak na Srbiju, da zatvori pitanje Kosova i prihvati kosovsku nezavisnost. Britanci i Nemci bi hteli da za zemlje zapadnog Balkana važe isti uslovi. Jedan od ključnih uslova za ulazak u Uniju je da ne postoji problem granica, od čega se svojevremeno ipak odustalo, u slučaju Kipra. Dobri odnosi Srbije, Bosne, Kosova i Crne Gore, sa Albanijom i Makedonijom, nakon ulaska Hrvatske, omogućili bi zajednički pristup i konačno proširenje EU, iako nije planirano u bliskoj budućnosti kako je u Beogradu priznao nemački ministar Vestervele".
 
Almond smatra da bi evropski lideri trebalo da se bolje zapitaju zbog čega postoje problemi na liniji Beograd-Brisel, kada je reč o najevropskijoj vladi koja je do sada bila na vlasti u Srbiji:
 
"U Briselu, Berlinu i Londonu bi trebalo da se zapitaju – ne postoji li valjan razlog za to što je vlada Borisa Tadića suočena sa teškoćama. U toj vladi ne sede evroskeptici, već ljudi koji se zalažu za ulazak u Uniju i izgradili su svoje političke karijere podržavajući poslednjih 20 godina ideje EU, čak i kada im to nije naročito išlo u prilog. Sada se takvi ljudi ne slažu sasvim sa onim što od njih traže Brisel i lideri u Londonu, Berlinu, Parizu. Smatram da je neuspeh što se Vestervele, Hejg i ostali nisu zapitali – kako to da se proevropska vlada koja se sa nama slaže po drugim pitanjima, ne slaže sa ovim", navodi BBC. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

Vestervele omogućio kompromis?

Beograd – Šef nemačke diplomatije Gvido Vestervele poručio je juče u Beogradu da još postoje šanse za direktne pregovore Beograda i Prištine, ali da je Brisel mesto za te razgovore a ne Njujork, obzirom da je nezavisno Kosovo – po njegocim rečima – realnost. Nemačka podržava evropski put Srbije uniju, ali je potrebno da ispuni kriterijume i standarde EU, uključujući i dobrosusedske odnose u regionu, poručio je Vestervele.

 
Ministar inostranih poslova Nemačke je, obraćajući se studentima Beogradskog univerziteta i stipendistima Fonda dr Zoran Đinđić, rekao da je geografska mapa Jugoslavije iscrtana i završena, da ne pomaže prećutkivanje istine o tome, kao i da u EU ima mesta samo za one koji vode odgovornu i izbalansiranu regionalnu politiku.
 
Na novinarsko pitanje šta Srbija gubi, a šta dobija ako posluša njegove savete, Vestervele je, posle razgovora sa ministrom inostranih poslova Srbije odgovorio diplomatski da će biti neophodno voditi dijalog i biti spreman za ustupke, bez konfortacija.
 
Sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem Vestervele se saglasio da je budućnost Srbije u Evropskoj uniji i da je Nemačka za Srbiju jedan od najznačajnijih političkih i ekonomskih partnera. Tadić je rekao da Srbija računa na pomoć EU za rešenje pitanja Kosova. Naveo je da se Srbija zalaže da se do rešenja za Kosovo dođe dijalogom Beograda i Prištine.
 
Nemački šef diplomatije je dodao da njegova zemlja neće insistirati da Srbija prizna nezavisnost Kosova – kao uslovu za prijem u EU: "Nemačka podržava put Srbije u EU. Mi znamo da je to put u političku uniju i zajednicu, i prema tome važna je saradnje i izbalansirana politika – kako prema unutra, tako i prema spolja", navodi Glas Amerike.
 
Dogovor o rezoluciji?
Srbija i Evropska unija pokušaće da kroz rezoluciju nađu rešenje za otvaranje dijaloga Beograda i Prištine o spornim pitanjima, otkriva današnja Politika. To bi značilo da bi Beograd i Brisel našli način kako da se modifikuje rezolucija Srbije poslata u Ujedinjene nacije.
 
Do dogovora je očigledno stalo i Beogradu i Briselu, koji je u srpsku prestonicu poslao Vestervelea čija je stranka u Nemačkoj najprilježniji zagovornik ulaska Srbije u EU. Dogovor o rezoluciji, dakle, suština je razgovora predsednika Srbije i ministra spoljnih poslova Nemačke, saznaje beogradski dnevnik, u vrhu vlasti. Razgovor između dvojice političara sagovornik lista opisuje kao „pun razumevanja i prijateljski” (slika).
 

(redakcija@glaskragujevca.net)

 
No Comments

Vestervele na balkanskoj turneji

Beograd – Ministar spoljnih poslova Nemačke Gvido Vestervele, prvu zvaničnu posetu Beogradu, danas će početi razgovorima sa premijerom Mirkom Cvetkovićem, nakon čega će ga primiti i predsednik Boris Tadić, a potom je predviđen razgovor i sa ministrom Vukom Jeremićem. Ključna tema je iznalaženje kompromisa, oko rezolucije Beograda u UN. Očekuje se da će Vestervele ponoviti poznati stav Berlina da su "nezavisnost Kosova i njen teritorijalni integritet nesporne činjenice".

 
Osim sa zvaničnicima Srbije, nemački ministar će se sastati i sa predstavnicima Demokratske stranke, Liberalno-demokratske partije, Socijalističke partije Srbije, Srpske napredne stranke i G17 plus.
 
"Konstruktivno o Kosovu"
U poslednje vreme spekuliše se da će se u poruci Vestervelea Beogradu naći i da odbijanje Srbije da izmeni tekst rezolucije o Kosovu, tj. onaj deo u kome se osuđuje jednostrano otcepljenje, može da ugrozi evropske integracije. Predsednica Spoljno-političkog saveta, Sonja Liht Sonja Liht, očekuje da će razgovori u Beogradu pomoći da se prevaziđu nesuglasice koje su nastale između Srbije i jednog dela Evropske unije.
 
"Sigurno je da će Kosovo i Rezolucija u UN biti jedna od tema. Pretpostavljam da će se odigrati jedna vrlo ozbiljna razmena mišljenja, jer sam sigurna da je i srpska strana pripremila vrlo ozbiljnu argumentaciju, koja podržava rezoluciju kakva jeste. EU i SAD su više kritični prema formi, prema tome kako je ta rezolucija napisana, u smislu da niuje bilo konsultacija, nego prema sadržaju", rekla je Lihtova za B92.
 
Šef nemačke diplomatije je, posle saopštavanja odluke Međunarodnog suda pravde, rekao da od Beograda i Prištine očekuje "konstruktivnu i pragmatičnu politiku" i "okretanje ka zajedničkoj evropskoj budućnosti u interesu stanovništva obe zemlje". Sonja Liht očekuje da će i ovog puta Gvido Vestervele pozvati Beograd da započne pregovore sa Prištinom.
 
Vestervele je prvi visoki nemački zvaničnik koji dolazi u Srbiju u poslednje tri godine. Istovremeno, on je prvi šef diplomatije koji stiže u Beograd posle 2000. godine kada je u Srbiji bio njegov kolega Joška Fišer. Vestervele je pre Beograda boravio u Zagrebu, a danas će otputovati i u Sarajevo. Nemački ministar će u petak posetiti Prištinu i Gračanicu, navodi B92.
 
SAD očekuju da se Srbija predomisli
"Srbija i SAD imaju različite stavove o Kosovu, ali nedostatak adekvatnog procesa konsultovanja kojim bi se postigao konsenzus o nacrtu teksta, nažalost, predstavlja propuštenu priliku da se demonstrira iskrena privrženost dijalogu, partnerstvu i građenju poverenja koje je tako značajno za današnju diplomatiju", rečeno listu "Danas" u Ambasadi SAD u Srbiji.
 
Vašington se i dalje nada da će Srbija i zapadni partneri u narednim nedeljama pronaći konstruktivno rešenje za predlog rezolucije u Generalnoj skupštini UN. Ambasada navodi da kada su građani Srbije glasali 2008. za evropsku budućnost, to znači i pridruživanje organizacijama u kojima su komunikacija, konsultacije i pregovori načini za donošenje odluka.
 
"Verujemo da bilo koji odgovor na mišljenje Međunarodnog suda pravde treba da se fokusira na kretanje Kosova i Srbije unapred, na način koji će im pomoći da dostignu svoj zajednički cilj članstva u EU, a da istovremeno preduzimaju korake ka rešavanju praktičnih pitanja, kako bi se poboljšao život ljudi u obe zemlje, umesto da se ponovo razgovora o pitanjima koja su već rešena", generalni je stav SAD prema srpskoj rezoluciji, kojom se poziva na "dijalog o svim otvorenim pitanjima" i izražava protivljenje jednostrano proglašenoj nezavisnosti.
 
U Ambasadi navode da se Amerika "i dalje nada da će se u narednim nedeljama pronaći konstruktivno rešenje koje vodi za napretku", prenosi isti medij.
 
"U EU, postepeno"
Atina – Približavanje zemalja Balkana Evropskoj uniji, uključujući Tursku, ići će korak po korak, izjavio u Atini Stiven Vanakere, ministar spoljnih poslova Belgije. Vanakere se juče sastao sa premijerom i zamenikom šefa diplomatije Grčke, Jorgosom Papandreuom i Dimitrisom Drucasom.
 
Vanakere je rekao da je "širenje EU među prirotetima" belgijskog predsedavanja i da je cilj njegove posete Grčkoj "konsultovanje sa zemljom koja je stručna za region da bi se dobio najbolji rezultat" u tom pogledu. "Budućnost zemalja-kandidata Zapadnog Balkana i Turske je u nastavljanju približavanja EU što je najbolje postići korak po korak", rekao je belgijski ministar spoljnih poslova.
 
Grčka se zalaže za prijem zemalja Balkana, među kojima i Turske, u EU, ali za Tursku koja je njen davnašnji rival, kao uslov postavlja "konstruktivan pristup" rešavanju kiparskog problema i dobrosusedsku politiku prema susedima, u skladu sa međunarodnim sporazumima, prenosi Beta.
 
 
No Comments

Karpenter: RS za Kosmet

Vašington – Predlog rezolucije Srbije o Kosovu upućen Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija iritira SAD i vodeće zemlje Evropske unije. Američke diplomate „rade prekovremeno” u pokušaju da osujete tu rezoluciju. Srbiju bi moglo da zadovolji kada bi gubitak Kosova, u narednim decenijama, nadomestila objedinjavanjem sa Republikom Srpskom, smatra potpredsednik vašingtonskog Kejto instituta Ted Karpenter.

 
Predlog srpske rezolucije SAD vide kao akt koji nije prijateljski i nije od pomoći, objasnio je Karpenter i predočio da je, posle njenog podnošenja, odnos Vašingtona i Beograda postao u izvesnoj meri oprezan i napet. Karpenter je rekao da smatra da bi u odnosima SAD i Srbije moglo da dođe do zahlađenja, ukoliko Beograd ostane na sadašnjem kursu po pitanju Kosova. On je upozorio i na mogućnost da proces evropskih integracija Srbije bude odložen, uz kašnjenje od nekoliko godina, što bi imalo negativne posledice za Vladu Srbije i srpski narod.
 
U takvoj situaciji Srbija se neće suočiti sa pretnjom vojnim akcijama, precizirao je Karpenter, ali su SAD dovoljno uticajne da „učine život vrlo teškim” bilo kojoj zemlji koja se suprotstavi američkoj politici. Karpenter je objasnio da lideri u Vašingtonu smatraju da kosovska nezavisnost rešava „gnojne probleme” na Balkanu, pa se bilo koja mera koja ovaj problem održava u životu smatra podrivanjem američke politike.
 
Svestan da se u Srbiji američka politika, po pitanju bivše Jugoslavije, smatra pogrešnom još od početka 90-ih godina, Karpenter je primetio da kreatori politike u Vašingtonu i dalje ne razumeju šta bi trebalo da urade i da su akcije Amerike često vrlo kontraproduktivne. Karpenter, međutim, misli da će Srbija, nažalost, na kraju morati da prihvati realnost nezavisnog Kosova i precizira da će SAD prepustiti EU rešavanje preostalih problema u bivšoj Jugoslaviji.
 
Nadam se da će EU razmisliti o brojnim merama, dodao je Karpenter, koje uključuju i „prilagođavanja granica”, kako u pogledu Kosova, tako i ostatka Srbije. Mislim da je to imperativ za mir između Beograda i Prištine, ocenio je Karpenter, napominjući da to „prilagođavanje granica” podrazumeva i Bosnu i Hercegovinu.
 
Karpenter misli da bi Srbe moglo da zadovolji kada bi Srbija gubitak Kosova nadomestila objedinjavanjem sa Republikom Srpskom. To ne bi bilo idealno rešenje, niko ne bi u potpunosti bio srećan, naglasio je Karpenter, ali je to mnogo bolje od trenutne politike SAD i EU, po kojoj svi na prostoru bivše Jugoslavije imaju pravo na secesiju, osim Srba. Oni ne mogu da se otcepe od bilo kog entiteta, „ma koliko on bio veštački i nefunkcionalan, što je svakako slučaj sa BiH”, rekao je Karpenter. On veruje da je ovakav scenario moguć, ali ne u narednim godinama, već decenijama. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

Startuje iranski reaktor

Teheran, Jerusalim – Inženjeri u Iranu unose gorivo u prvu nukleranu elektranu u toj zemlji, njeni najviši zvaničnici proglašavaju veliku političku pobedu, dok izraelski zvaničnici tvrde da otvaranje postrojenja u Bušeru predstavlja korak na putu bez povratka, nakon 40-ak godina odlaganja.

 
Elektrana je izgrađena uz pomoć Rusije, koja je obezbedila i gorivo, a njeno puštanje u pogon nadgledaju inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju.
 
Iranu su uvedena četiri kruga međunarodnih sankcija zbog toga što nije obustavio obogađivanje uranijuma u jednom drugom postrojenju, za koje mnogi sumnjaju da je mesto na kome Teheran stvara nuklearno oružje. Iran međutim insistira da njegov nuklearni program ima mirnodopsku namenu.
 
Izrael tvrdi da je istrošio svoje diplomatske rezerve i da ga sad ozbiljno brine iransko "pokazivanje mišića".
 
Na uveravanja Amerikanaca da je pretvaranje nuklarnog materijala u borbeno oružje proces koji traje najmanje godinu dana, te da opasnost nije bliska, Izraelci kažu da nisu u pitanju vremenski okviri, već činjenica da će, ako Iranci uspeju u svojoj nameri, situacija biti mnogo teža nego što je sada.
 
Jedan bivši američki diplomata je rekao da je Izrael imao mogućnost, do današnjeg dana, da napadne iranska nuklarna postrojenja, ali da bi, od trenutka kad nuklearni reaktor u Bušeru počne s radom, napad rizikovao širenje radijacije, navode Tajms i Glas Amerike. (redakcija@glaskragujevca.net)


No Comments

Srbija između Zapada i Kosova

Njujork, Beograd - Prethodne 3 sedmice nijedna nova država nije podržala nezavisnost Kosova, što je suprotno prvobitnim najavama iz Prištine, da će odmah posle mišljenja MSP uslediti talas priznanja. Šef kosovske diplomatije Skender Hiseni je najavljivao da će tokom leta 35 država, iz svih delova sveta, priznati Kosovo. Ovih dana se „korigovao“, rekavši da bi u septembru, a pre zasedanja GS UN, to trebalo da učini 10-ak zemalja, među kojima i Pakistan.

 

S druge strane, zemlje „Kvinte“ – SAD, Velika Britanija, Nemačka, Francuska, Italija – i kosovske vlasti dodatno pojačavaju aktivnosti da rezolucija koju u GS UN predlaže Srbija doživi debakl i da što više zemalja prizna nezavisnost. Nastojanja visoke predstavnice EU Ketrin Ešton da svih 27 članica Unije zauzmu jedinstven stav prema tome šta raditi posle mišljenja MSP za sada su doživela poraz, što se u njenom kabinetu tumači i kao neuspeh da se konačno definiše zajednička spoljna politika. Za krivca je označena Srbija. Kako ističu zapadni diplomatski izvori, to što Beograd igra na kartu podela u EU moraće da mu se osveti i to, pre svega, kroz dalje blokiranje kandidature za članstvo.

 

Božidar Đelić, potpredsednik Srpske vlade za evropske integracije, ovih dana je potvrdio da Savet ministara neće u septembru razmatrati srpsku aplikaciju i da jedan broj članica EU, a prilično je jasno da su to Velika Britanija, Francuska, Nemačka, Holandija i Belgija, odlučivanje o kandidaturi direktno povezuje sa dešavanjima u vezi sa srpskom rezolucijom u GS UN. Samo ukoliko Beograd odustane od svog predloga, ili pristane na suštinske izmene, prosleđivanje aplikacije Evropskoj komisiji dobiće zeleno svetlo. U suprotnom, kandidatura, podneta decembra 2009, ostaće u fioci Saveta ministara, do daljnjeg.

 

Direktno povezivanje brzine evropskih integracija Srbije s kosovskim pitanjem izazvalo je nervozu i podele u vladajućoj koaliciji u Beogradu, na šta su zemlje „Kvinte“ i računale. Većina srpskih stranaka zalaže se za pokušaj kompromisa sa „Kvintom“ i „ublažavanje“ rezolucije. Pored najglasnijeg SPO, za takav dogovor su i G17 plus i ostale manje članice koalicije, dok u DS i SPS za sada nema jedinstvenog stava. I među demokratama i socijalistima sve su glasnija mišljenja da je rezolucijom „stavljen prst u oko“ Zapadu i da takvu grešku treba ispraviti.

 

U ovom trenutku je konačna odluka Srbije potpuno neizvesna i zavisiće od stava koji na kraju bude zauzeo predsednik Tadić.

Diplomatska inicijativa

Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić trebalo bi da se večeras vrati u Beograd, posle dvonedeljne radne posete Njujorku, gde je u sedištu Ujedinjenih nacija lobirao za srpsku rezoluciju o Kosovu, koju će Generalna skupština UN razmatrati na zasedanju u drugoj polovini septembra.

 

Jeremić je u ovom periodu imao više od 50 bilateralnih sastanaka s predstavnicima zemalja članica svetske organizacije, u cilju podrške tom dokumentu. Naglašavao je da se predlog rezolucije odnosi koliko na pitanje Kosova toliko i na opšte protivljenju secesionizmu, što ima globalnu dimenziju i odnosi se na veliki broj slučajeva u svim delovima sveta. Sagovornicima je iznosio tumačenje mišljenja Međunarodnog suda pravde (MSP) iz Beograda i pokušavao da umanji značaj zaključka da Deklaracija o proglašenju nezavisnosti nije protivna međunarodnom pravu. U isto vreme, specijalni izaslanici predsednika Borisa Tadića su sa identičnim argumentima upoznavali lidere 55 zemalja, navodi Danas.

(redakcija@glaskragujevca.net)

No Comments

Karpenter: Zahlađenje Srbija – SAD

Beograd, Vašington - Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić izjavio je u intervjuu za CNN da se Beograd u rešavanju problema statusa Kosova protivi jednostranom proglašenju nezavisnosti pokrajine. "Jedino čemu kažemo ‘ne’ je jednostrano proglašenje otcepljenja", kazao je Jeremić, podsetivši da "dve trećine sveta ne priznaje Kosovo", da su po podeljeni Savet Bezbednosti UN, Svetska organizacija u celini, Evropska unija pa i NATO i da je"zajedničko rešenje" jedini način da se premoste razlike.

 

Beograd insistira na svojoj rezoluciji o Kosovu na Generalnoj skupštini UN u septembru a to je naišlo na, neki tvrde, iznenađujuće veliko nezadovoljstvo i otpor Sjedinjenih Država i članica EU koje su priznale Kosovo, kao i brojnih upozorenja da Srbija takvom politikom ugrožava odnose sa Zapadom.

 

Pritisak

Ted Karpenter, potpredsednik vašingtonskog instituta "Kejto", blizak republikancima, komentariše za BBC da su od početka 90-ih SAD zamerile svakoj vladi koja se usprotivila njenim željama na prostoru bivše Jugoslavije: "Vašington se najpre usprotivio srpskoj inicijativu za ocenu Međunarodnog suda pravde a onda, kada nije uspeo da je zaustavi, tiho je lobirao za presudu u korist Kosova. U međuvremenu, Sjedinjene Države vrše postojani pritisak na države koje nisu priznale Kosovo da to sada učine. Sve što nije u skladu sa tom politkom izazvaće ljutnju Sjedinjenih Država i njihove ne naročito suptilne pretnje.

 

Sjedinjene Države veruju da ako ovo pitanje bude rešeno po njihovoj volji – dakle da Kosovo postane potpuno priznata, nezavisna država – to otvara put ulasku svih bivših jugoslovenskih republika u Evropsku uniju, što po njima označava i definitivan kraj svih nacionalističkih sukoba i tenzija na Balkanu. To je, dakle, pretpostavka koja vlada američkom politikom prema Balkanu već 15-ak godina. Lično mislim da je to dosta naivno.

 

Napor

Niti je usledio talas brzih priznanja Kosova, niti se potvrdila tvdrnja američkih zvaničnika da kosovska deklaracija nezavisnosti neće postaviti presedan u međunarodnom sistemu. Rusko-gruzijski rat i secesija Abhazije i Južne Osetije potpuno su razbili tu američku teoriju i Vašington je ljut, pošto nije postigao željeni rezultat."

 

Karpenter kaže da će, u tom svetlu, Sjedinjene Države uložiti "maksikalni diplomatski napor" da spreče prolazak srpskog nacrta rezolucije kroz Generalnu skupštinu Ujedinjenih nacija:

 

"Doći će do diplomatskog zahlađenja između Vašingtona i Beograda i Amerikanci će verovatno tiho preporučiti Evropljanima da uspore proces približavanja Srbije Evropskoj uniji. Sjedinjene Države ne mogu da direktno nanesu neku veću štetu Srbiji, ali zato mogu da negativno utiču na moguće kredite Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke, pošto imaju ogroman uticaj u tim organizacijama. Nadam se da Vašington neće upotrebiti takav svoj uticaj na štetu Beograda. Mislim da bi to bila groteskno prejaka reakcija, iako uopšte ne isključujem mogućnost da se upravo tako postupi", zaključuje Karpenter, na kraju razgovora za BBC. (redakcija@glaskragujevca.net)

 

No Comments

Vlast disciplinuje kontrolore?

Beograd – Novi Poslovnik Skupštine Srbije omogućava smenu predstavnika regulatornih tela, od poverenika za informacije, preko zaštitnika građana, do revizora i Agencije za borbu protiv korupcije, ako Parlament ne prihvati njihove izveštaje, koji će ubuduće biti predmet rasprave Parlamenta.

 

Ovu novinu u poslovniku o radu, pojedini opozicionari vide kao pokušaj disciplinovanja "kontrolora vlasti", što iz vladajuće koalicije odbacuju kao potpuno neosnovano.

 

Bez opozicije

Stari poslovnik nije propisivao detaljniju proceduru postupanja sa izveštajima regulatornih tela. Novi, koji je usvojen u julu, detaljno reguliše "postupak za vršenje nadzora nad radom državnih organa, organizacija i tela". Prema ovim odredbama "državni organi, organizacije i tela" podnose izveštaje Narodnoj skupštini, a o njima se prvo raspravlja na sednicama nadležnih odbora. Potom Nadležni odbor "podnosi izveštaj Narodnoj skupštini, s predlogom zaključaka, odnosno preporuka".

 

Odbor, između ostalog, može da predloži Parlamentu da prihvati izveštaj, da zatraži njegovu dopunu, ili da ga ne prihvati i "pokrene postupak za utvrđivanje odgovornosti funkcionera u državnom organu, organizaciji, ili telu". Osim toga "nadležni odbor može da utvrdi da funkcioner državnog organa, organizacije, odnosno tela koga bira Narodna skupština ne vrši funkciju u skladu sa zakonom i o tome obaveštava Narodnu skupštinu, u cilju preduzimanja mera utvrđenih zakonom".

 

Niko od opozicionara, inače, nije učestvovao u glasanju, pa je poslovnik usvojen samo glasovima vladajuće koalicije. Pomenute odredbe, prema nekim ocenama, mogu se "čitati" kao upozorenje regulatornim telima da paze šta pišu u izveštajima, jer ih, u suprotnom, skupštinska većina začas može smeniti.

 

Politička volja

Boško Ristić, predsednik radne grupe za izradu poslovnika, kaže za "Politiku", da su takve ocene zlonamerne i da niko nije pisao poslovnička rešenja sa namerom da nekoga smenjuje, kad mu padne na pamet.  Po Ristićevim rečima, regulatorna tela jesu nezavisna, ali parlament može da raspravlja o tome da li su radili u skladu sa zakonom, može, na primer, da postoji sumnja da su bili selektivni u svom poslu, što je nedopustivo.

 

Ristić kaže da je, na primer, Saša Janković, zaštitnik građana, propustio da u svom izveštaju pomene pobunu u zatvoru u Nišu, "što nikako nije nebitno, tek naknadno je stigla dopuna, kad smo mi najavili da ćemo posetiti KPZ Niš". Ristić komentariše da Parlament bira regulatorna tela, pa mora i da raspravlja o njihovom radu.

 

Judita Popović iz LDP-a, članica radne grupe za izradu poslovnika, kaže za isti list, da se stepen demokratičnosti društva meri po tome koliko su regulatorna tela nezavisna od zakonodavne i izvršne vlasti i zato postoji problem sa Agencijom za borbu protiv korupcije, poverenikom, zaštitnikom građana, jer je njih predložila i izabrala vladajuća koalicija. Po njenim rečima, "nikakav poslovnik, ni zakonska regulativa ne može da im da ili oduzme na značaju, ukoliko nema političke volje da oni budu maksimalno nezavisni", piše "Politika". (redakcija@glaskragujevca.net)

 

No Comments