Nova Gorica – Predsednik Srbije Boris Tadić, u nezvaničnoj poseti prvoj članici EU od ex yu republika, u vinaririji Movia, u Ceglu, kod Nove Gorice, sastao se sa premijerom Slovenije Borutom Pahorom i nakon susreta izjavio – da je moguć kompromis oko teksta rezolucije o Kosovu!
Archive for category Politika
London – Evropska unija vrši pritisak na Srbiju da prihvati ponudu Kosova o obustavi neprijateljstva.
Beograd – Britanski ministar spoljnih poslova Vilijam Hejg, tokom jučerašnje posete Srbiji, nije uspeo da privoli zvanični Beograd da povuče rezoluciju o Kosovu dostavljenu Generalnoj skupštini UN.
Predsednik Srbije Boris Tadić izrazio je spremnost Srbije na kompromis, prihvatljiv i Srbiji i međunarodnoj zajednici. Isključen je jedino kompromis u pogledu priznavanja nezavisnosti Kosova. Rezolucija o Kosovu je sporna za Brisel i Vašington jer odbacuje jednostanu secesiju Kosova i Metohije i insistira na pregovorima o otvorenim pitanjima, računajući i status.Beograd – Šef nemačke diplomatije Gvido Vestervele poručio je juče u Beogradu da još postoje šanse za direktne pregovore Beograda i Prištine, ali da je Brisel mesto za te razgovore a ne Njujork, obzirom da je nezavisno Kosovo – po njegocim rečima – realnost. Nemačka podržava evropski put Srbije uniju, ali je potrebno da ispuni kriterijume i standarde EU, uključujući i dobrosusedske odnose u regionu, poručio je Vestervele.
Sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem Vestervele se saglasio da je budućnost Srbije u Evropskoj uniji i da je Nemačka za Srbiju jedan od najznačajnijih političkih i ekonomskih partnera. Tadić je rekao da Srbija računa na pomoć EU za rešenje pitanja Kosova. Naveo je da se Srbija zalaže da se do rešenja za Kosovo dođe dijalogom Beograda i Prištine. |
Dogovor o rezoluciji?
Srbija i Evropska unija pokušaće da kroz rezoluciju nađu rešenje za otvaranje dijaloga Beograda i Prištine o spornim pitanjima, otkriva današnja Politika. To bi značilo da bi Beograd i Brisel našli način kako da se modifikuje rezolucija Srbije poslata u Ujedinjene nacije.
Do dogovora je očigledno stalo i Beogradu i Briselu, koji je u srpsku prestonicu poslao Vestervelea čija je stranka u Nemačkoj najprilježniji zagovornik ulaska Srbije u EU. Dogovor o rezoluciji, dakle, suština je razgovora predsednika Srbije i ministra spoljnih poslova Nemačke, saznaje beogradski dnevnik, u vrhu vlasti. Razgovor između dvojice političara sagovornik lista opisuje kao „pun razumevanja i prijateljski” (slika).
|
(redakcija@glaskragujevca.net)
Beograd – Ministar spoljnih poslova Nemačke Gvido Vestervele, prvu zvaničnu posetu Beogradu, danas će početi razgovorima sa premijerom Mirkom Cvetkovićem, nakon čega će ga primiti i predsednik Boris Tadić, a potom je predviđen razgovor i sa ministrom Vukom Jeremićem. Ključna tema je iznalaženje kompromisa, oko rezolucije Beograda u UN. Očekuje se da će Vestervele ponoviti poznati stav Berlina da su "nezavisnost Kosova i njen teritorijalni integritet nesporne činjenice".
|
"U EU, postepeno"
Atina – Približavanje zemalja Balkana Evropskoj uniji, uključujući Tursku, ići će korak po korak, izjavio u Atini Stiven Vanakere, ministar spoljnih poslova Belgije. Vanakere se juče sastao sa premijerom i zamenikom šefa diplomatije Grčke, Jorgosom Papandreuom i Dimitrisom Drucasom.
Vanakere je rekao da je "širenje EU među prirotetima" belgijskog predsedavanja i da je cilj njegove posete Grčkoj "konsultovanje sa zemljom koja je stručna za region da bi se dobio najbolji rezultat" u tom pogledu. "Budućnost zemalja-kandidata Zapadnog Balkana i Turske je u nastavljanju približavanja EU što je najbolje postići korak po korak", rekao je belgijski ministar spoljnih poslova.
Grčka se zalaže za prijem zemalja Balkana, među kojima i Turske, u EU, ali za Tursku koja je njen davnašnji rival, kao uslov postavlja "konstruktivan pristup" rešavanju kiparskog problema i dobrosusedsku politiku prema susedima, u skladu sa međunarodnim sporazumima, prenosi Beta.
|
Karpenter: RS za Kosmet
avg 23
Vašington – Predlog rezolucije Srbije o Kosovu upućen Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija iritira SAD i vodeće zemlje Evropske unije. Američke diplomate „rade prekovremeno” u pokušaju da osujete tu rezoluciju. Srbiju bi moglo da zadovolji kada bi gubitak Kosova, u narednim decenijama, nadomestila objedinjavanjem sa Republikom Srpskom, smatra potpredsednik vašingtonskog Kejto instituta Ted Karpenter.
Startuje iranski reaktor
avg 22
Teheran, Jerusalim – Inženjeri u Iranu unose gorivo u prvu nukleranu elektranu u toj zemlji, njeni najviši zvaničnici proglašavaju veliku političku pobedu, dok izraelski zvaničnici tvrde da otvaranje postrojenja u Bušeru predstavlja korak na putu bez povratka, nakon 40-ak godina odlaganja.
Elektrana je izgrađena uz pomoć Rusije, koja je obezbedila i gorivo, a njeno puštanje u pogon nadgledaju inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Njujork, Beograd - Prethodne 3 sedmice nijedna nova država nije podržala nezavisnost Kosova, što je suprotno prvobitnim najavama iz Prištine, da će odmah posle mišljenja MSP uslediti talas priznanja. Šef kosovske diplomatije Skender Hiseni je najavljivao da će tokom leta 35 država, iz svih delova sveta, priznati Kosovo. Ovih dana se „korigovao“, rekavši da bi u septembru, a pre zasedanja GS UN, to trebalo da učini 10-ak zemalja, među kojima i Pakistan.
S druge strane, zemlje „Kvinte“ – SAD, Velika Britanija, Nemačka, Francuska, Italija – i kosovske vlasti dodatno pojačavaju aktivnosti da rezolucija koju u GS UN predlaže Srbija doživi debakl i da što više zemalja prizna nezavisnost. Nastojanja visoke predstavnice EU Ketrin Ešton da svih 27 članica Unije zauzmu jedinstven stav prema tome šta raditi posle mišljenja MSP za sada su doživela poraz, što se u njenom kabinetu tumači i kao neuspeh da se konačno definiše zajednička spoljna politika. Za krivca je označena Srbija. Kako ističu zapadni diplomatski izvori, to što Beograd igra na kartu podela u EU moraće da mu se osveti i to, pre svega, kroz dalje blokiranje kandidature za članstvo.
Božidar Đelić, potpredsednik Srpske vlade za evropske integracije, ovih dana je potvrdio da Savet ministara neće u septembru razmatrati srpsku aplikaciju i da jedan broj članica EU, a prilično je jasno da su to Velika Britanija, Francuska, Nemačka, Holandija i Belgija, odlučivanje o kandidaturi direktno povezuje sa dešavanjima u vezi sa srpskom rezolucijom u GS UN. Samo ukoliko Beograd odustane od svog predloga, ili pristane na suštinske izmene, prosleđivanje aplikacije Evropskoj komisiji dobiće zeleno svetlo. U suprotnom, kandidatura, podneta decembra 2009, ostaće u fioci Saveta ministara, do daljnjeg.
Direktno povezivanje brzine evropskih integracija Srbije s kosovskim pitanjem izazvalo je nervozu i podele u vladajućoj koaliciji u Beogradu, na šta su zemlje „Kvinte“ i računale. Većina srpskih stranaka zalaže se za pokušaj kompromisa sa „Kvintom“ i „ublažavanje“ rezolucije. Pored najglasnijeg SPO, za takav dogovor su i G17 plus i ostale manje članice koalicije, dok u DS i SPS za sada nema jedinstvenog stava. I među demokratama i socijalistima sve su glasnija mišljenja da je rezolucijom „stavljen prst u oko“ Zapadu i da takvu grešku treba ispraviti.
U ovom trenutku je konačna odluka Srbije potpuno neizvesna i zavisiće od stava koji na kraju bude zauzeo predsednik Tadić.
Diplomatska inicijativa
Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić trebalo bi da se večeras vrati u Beograd, posle dvonedeljne radne posete Njujorku, gde je u sedištu Ujedinjenih nacija lobirao za srpsku rezoluciju o Kosovu, koju će Generalna skupština UN razmatrati na zasedanju u drugoj polovini septembra. Jeremić je u ovom periodu imao više od 50 bilateralnih sastanaka s predstavnicima zemalja članica svetske organizacije, u cilju podrške tom dokumentu. Naglašavao je da se predlog rezolucije odnosi koliko na pitanje Kosova toliko i na opšte protivljenju secesionizmu, što ima globalnu dimenziju i odnosi se na veliki broj slučajeva u svim delovima sveta. Sagovornicima je iznosio tumačenje mišljenja Međunarodnog suda pravde (MSP) iz Beograda i pokušavao da umanji značaj zaključka da Deklaracija o proglašenju nezavisnosti nije protivna međunarodnom pravu. U isto vreme, specijalni izaslanici predsednika Borisa Tadića su sa identičnim argumentima upoznavali lidere 55 zemalja, navodi Danas. |
Beograd, Vašington - Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić izjavio je u intervjuu za CNN da se Beograd u rešavanju problema statusa Kosova protivi jednostranom proglašenju nezavisnosti pokrajine. "Jedino čemu kažemo ‘ne’ je jednostrano proglašenje otcepljenja", kazao je Jeremić, podsetivši da "dve trećine sveta ne priznaje Kosovo", da su po podeljeni Savet Bezbednosti UN, Svetska organizacija u celini, Evropska unija pa i NATO i da je"zajedničko rešenje" jedini način da se premoste razlike.
Beograd insistira na svojoj rezoluciji o Kosovu na Generalnoj skupštini UN u septembru a to je naišlo na, neki tvrde, iznenađujuće veliko nezadovoljstvo i otpor Sjedinjenih Država i članica EU koje su priznale Kosovo, kao i brojnih upozorenja da Srbija takvom politikom ugrožava odnose sa Zapadom.
Ted Karpenter, potpredsednik vašingtonskog instituta "Kejto", blizak republikancima, komentariše za BBC da su od početka 90-ih SAD zamerile svakoj vladi koja se usprotivila njenim željama na prostoru bivše Jugoslavije: "Vašington se najpre usprotivio srpskoj inicijativu za ocenu Međunarodnog suda pravde a onda, kada nije uspeo da je zaustavi, tiho je lobirao za presudu u korist Kosova. U međuvremenu, Sjedinjene Države vrše postojani pritisak na države koje nisu priznale Kosovo da to sada učine. Sve što nije u skladu sa tom politkom izazvaće ljutnju Sjedinjenih Država i njihove ne naročito suptilne pretnje.
Sjedinjene Države veruju da ako ovo pitanje bude rešeno po njihovoj volji – dakle da Kosovo postane potpuno priznata, nezavisna država – to otvara put ulasku svih bivših jugoslovenskih republika u Evropsku uniju, što po njima označava i definitivan kraj svih nacionalističkih sukoba i tenzija na Balkanu. To je, dakle, pretpostavka koja vlada američkom politikom prema Balkanu već 15-ak godina. Lično mislim da je to dosta naivno.
Niti je usledio talas brzih priznanja Kosova, niti se potvrdila tvdrnja američkih zvaničnika da kosovska deklaracija nezavisnosti neće postaviti presedan u međunarodnom sistemu. Rusko-gruzijski rat i secesija Abhazije i Južne Osetije potpuno su razbili tu američku teoriju i Vašington je ljut, pošto nije postigao željeni rezultat."
Karpenter kaže da će, u tom svetlu, Sjedinjene Države uložiti "maksikalni diplomatski napor" da spreče prolazak srpskog nacrta rezolucije kroz Generalnu skupštinu Ujedinjenih nacija:
"Doći će do diplomatskog zahlađenja između Vašingtona i Beograda i Amerikanci će verovatno tiho preporučiti Evropljanima da uspore proces približavanja Srbije Evropskoj uniji. Sjedinjene Države ne mogu da direktno nanesu neku veću štetu Srbiji, ali zato mogu da negativno utiču na moguće kredite Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke, pošto imaju ogroman uticaj u tim organizacijama. Nadam se da Vašington neće upotrebiti takav svoj uticaj na štetu Beograda. Mislim da bi to bila groteskno prejaka reakcija, iako uopšte ne isključujem mogućnost da se upravo tako postupi", zaključuje Karpenter, na kraju razgovora za BBC. (redakcija@glaskragujevca.net)
Beograd – Novi Poslovnik Skupštine Srbije omogućava smenu predstavnika regulatornih tela, od poverenika za informacije, preko zaštitnika građana, do revizora i Agencije za borbu protiv korupcije, ako Parlament ne prihvati njihove izveštaje, koji će ubuduće biti predmet rasprave Parlamenta.
Ovu novinu u poslovniku o radu, pojedini opozicionari vide kao pokušaj disciplinovanja "kontrolora vlasti", što iz vladajuće koalicije odbacuju kao potpuno neosnovano.
Bez opozicije
Stari poslovnik nije propisivao detaljniju proceduru postupanja sa izveštajima regulatornih tela. Novi, koji je usvojen u julu, detaljno reguliše "postupak za vršenje nadzora nad radom državnih organa, organizacija i tela". Prema ovim odredbama "državni organi, organizacije i tela" podnose izveštaje Narodnoj skupštini, a o njima se prvo raspravlja na sednicama nadležnih odbora. Potom Nadležni odbor "podnosi izveštaj Narodnoj skupštini, s predlogom zaključaka, odnosno preporuka".
Odbor, između ostalog, može da predloži Parlamentu da prihvati izveštaj, da zatraži njegovu dopunu, ili da ga ne prihvati i "pokrene postupak za utvrđivanje odgovornosti funkcionera u državnom organu, organizaciji, ili telu". Osim toga "nadležni odbor može da utvrdi da funkcioner državnog organa, organizacije, odnosno tela koga bira Narodna skupština ne vrši funkciju u skladu sa zakonom i o tome obaveštava Narodnu skupštinu, u cilju preduzimanja mera utvrđenih zakonom".
Niko od opozicionara, inače, nije učestvovao u glasanju, pa je poslovnik usvojen samo glasovima vladajuće koalicije. Pomenute odredbe, prema nekim ocenama, mogu se "čitati" kao upozorenje regulatornim telima da paze šta pišu u izveštajima, jer ih, u suprotnom, skupštinska većina začas može smeniti.
Politička volja
Boško Ristić, predsednik radne grupe za izradu poslovnika, kaže za "Politiku", da su takve ocene zlonamerne i da niko nije pisao poslovnička rešenja sa namerom da nekoga smenjuje, kad mu padne na pamet. Po Ristićevim rečima, regulatorna tela jesu nezavisna, ali parlament može da raspravlja o tome da li su radili u skladu sa zakonom, može, na primer, da postoji sumnja da su bili selektivni u svom poslu, što je nedopustivo.
Ristić kaže da je, na primer, Saša Janković, zaštitnik građana, propustio da u svom izveštaju pomene pobunu u zatvoru u Nišu, "što nikako nije nebitno, tek naknadno je stigla dopuna, kad smo mi najavili da ćemo posetiti KPZ Niš". Ristić komentariše da Parlament bira regulatorna tela, pa mora i da raspravlja o njihovom radu.
Judita Popović iz LDP-a, članica radne grupe za izradu poslovnika, kaže za isti list, da se stepen demokratičnosti društva meri po tome koliko su regulatorna tela nezavisna od zakonodavne i izvršne vlasti i zato postoji problem sa Agencijom za borbu protiv korupcije, poverenikom, zaštitnikom građana, jer je njih predložila i izabrala vladajuća koalicija. Po njenim rečima, "nikakav poslovnik, ni zakonska regulativa ne može da im da ili oduzme na značaju, ukoliko nema političke volje da oni budu maksimalno nezavisni", piše "Politika". (redakcija@glaskragujevca.net)



