Archive for jul, 2009

Sto miliona EU za budžet Srbije

Brisel - Evropska unija odobrila je 100 miliona evra za ‘podršku budžetu’ Srbije i pomoć od 85 miliona evra Zapadnom Balkanu i Turskoj za ‘prevazilaženje posledica ekonomske krize’. Evropska komisija je saopštila da je Cilj sredstava namijenjenih Srbiji pomoć u procesu stabilizacije i ublažavanja socijalnih posljedica krize, saopštila je Evropska komisija (EK).

 

Pomoć će biti isplaćena u dve rate, od po 50 miliona evra, tokom jeseni 2009. i u prvoj polovini 2010. godine. Beograd kaže da će dodatni novac za budžet tražiti i od MMFa, u avgustu. Za isplatu pomoći neophodno je da se Srbija u potpunosti pridržava programa MMF-a i da ispuni uslove, koje su utvrdili Evropska komisija i Vlada Srbije, a koji se tiču kratkoročne reforme sistema upravljanja javnim finansijama i integracije u Evropsku uniju, navodi BBC Serbian.

 

Vest o budžetskoj podršci iz EU objavljena je u vreme kada se u domaćoj javnosti sve češće čuju optužbe opozicije i upozorenja ekonomista, da se Srbija pod aktuelnom Vladom previše zadužuje. Ragujući na takve optužbe, ministarka finansija Diana Dragutinović rekla je medijima da dug države iznosi 30 odsto društvenog proizvoda (BDP), što je po njenoj oceni ‘relativno nisko’ u poređenju sa svetom.

 

Analitičari u Srbiji upozoravaju da pravu opasnost, međutim, predstavlja ukupan spoljni dug Srbije, a ne samo njen budžetski deficit. U njega su, pored državnih, uključena i dugovanja preduzeća i banaka i iznosi oko 70 posto BDP-a. Ukupni spoljni dug Srbije, po oceni Gorana Nikolića, iz Instituta za evropske studije, mogao bi da dostigne do kraja godine kritičnu tačku, po standardima Svetske banke.

 

Prema podacima Statističkog zavoda Srbije, industrijska proizvodnja u zemlji je zbeležila pad od 14,1 posto, između aprila i juna, u poređenju sa istim periodom prošle godine. Srbija je pre 3 meseca sklopila ugovor sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), o finansijskoj pomoći od 3 milijarde dolara, pod uslovom da Vlada u Beogradu ostvari traženo smanjenje javne potrošnje.

 

Krajem jula, iz Vlade Srbije najavljen je novi zahtev MMF-u. Vlada želi da deo odobrenih sredstava ne upotrebi za ‘održavanje makroekonomske stabilnosti’, kako je predviđeno, već za popunu budžeta. Beograd je uz to najavio da će tražiti da mu se odobri budžetski deficit, od 5 a ne 3 posto, kako je predviđeno ugovorom sa MMF-om. Razgovori dve strane o ovome se očekuju polovinom avgusta, tokom sledeće posete delegacije MMF-a Srbiji, navodi isti medij.

1 Comment

Novosti

Eksproprijacija prvih 35 hektara u Kormanskom polju, za pogone italijanskih proizvođača auto-delova za "Fiat automobile Srbija" treba da počne najesen, saznaju Biznis novine.

 

Budući industrijski park Korman polje prostiraće se na oko 150 hektara. Na tom mestu, predviđene su grinfild investicije i drugih domaćih i stranih firmi i deo Bescarinske zone. Po nezvaničnim informacijama, Vlada Srbije do 1. septembra treba da usvoji odluku o eksproprijaciji prvih 35 hektara u budućem industrijskom parku Korman polje. Posle toga očekuju se idejna rešenja za izgradnju pogona italijanskih firmi. Izradnja se uskladiti sa realizacijom planova Fiata u Kragujevcu, precizira list.

 

Odlaganje glasanja u Skupštini dogovorili su DS, LDP i G17-plus, kako bi bio postignut širok sporazum o usvajanju seta zakona kojima bi se normalizovala medijska scena.

 

U odvojenim saopštenjima, identičnog sadržaja, tri stranke su sinoć navele da je sastanak održan na inicijativu LDP, a da će o usvajanju seta zakona biti postignut dogovor sa udruženjima novinara, Republičkom radiodifiznom agencijom, udruženjima profesionalnih emitera, Savetom Evrope, Evropskom unijom i Misijom OEBS-a u Srbiji. DS, LDP i G17 plus smatraju da je potrebno da sadašnji Zakon o javnom informisanju bude promenjen, kao i da je neophodno unaprediti medijsku scenu u Srbiji, zaštititi je od medija koji zloupotrebljavaju javnu reč, ali i od političara koji kroz zloupotrebu medija usporavaju demokratske procese.

 

Osim usvajanja Zakona o javnom informisanju na sednici zakazanoj za 31. avgust ove godine, za usvajanje tokom jesenjeg zasedanja Skupštine neophodno je pripremiti i set ostalih medijskih zakona, navedeno je u saopštenju. Predsednica NUNS-a Nadežda Gaće veruje da će mesec dana biti dovoljno da se svi uslovi ispune.

 

Socijalistička partija Srbija, članica vladajuće koalicije, najavila je da će biti uzdržana prilikom glasanja o izmenama Zakona o informisanju, a deo vladajuće većine, Jedinstvena Srbija i Partija ujedinjenih penzionera, da će svi njihovi poslanici glasati protiv, kao i većina opozicionih partija. Da bi pomenuti zakon bio usvojen, neophodno je da taster "za" pritisne više od polovine prisutnih poslanika, tako da, ukoliko u sali bude svih 250 narodnih predstavnika, potrebno je da za njega glasa 126. Opozicione stranke u parlamentu imaju 119 poslanika, što bi sa glasovima JS (3) i PUPS (5), bilo ukupno 127 glasova

 

Predsednik opozicione Srpske napredne stranke Tomislav Nikolić izjavio je da odluka predsednice parlamenta, koju je saopštila medijima, "a ne narodnim poslanicima na sednici", svedoči da "vladajuća koalicija troši dragoceno vreme građana i poslanika, a državu vodi u propast", prenosi Tanjug.

No Comments

Grad tuži Republiku

Kragujevac – Gradska uprava za finansije uplatiće Javnom komunalnom preduzeću “Gradske tržnice“ 18.722.671 dinar, kako bi deblokirale račun i izmirili PDV, za prenos objekta “Zelene pijace – Aerodrom“, odlučili su članovi Gradskog veća.

 

“Gradske tržnice“ su izgradile taj objekat iz sopstvenih sredstava, kao povereni posao. Po mišljenju Ministarstva finansija, “Tržnice“ su “ostvarile pravo na odbitni porez vezan za izgradnju“. Kada je pijaca na Aerodromu počela da radi, Poreska uprava je ocenila da je došlo do prometa, kao da su “Tržnice“ gradu poklonile ili prodale taj objekt. U međuvremenu, upućene su žalbe i zatražen stav Ministarstva finansija, na koji se još čeka.

 

Obzirom da je račun “Tržnica“ blokiran, odlučeno je da se taj iznos izmiri i da se pokrene sudski spor protiv Republike Srbije za iznos koji je grad uplatio, kaže Nebojša Vasiljević, član Gradske vlade, za investicije i razvoj resursa. Po njegovim rečima, usled recesije i slabog priliva sredstava u budžet, to će se odraziti na realizaciju određenih investicija i projekata.

 

Izveštaji i odluke

Za 6 meseci, realizovano je 48 miliona Agrarnog budžeta, od 117 miliona dinara, iznela je Snežana Živanović – Katić, pomoćnik gradonačelnika. Trenutno, 400 domaćinstava, koja su svojevremeno uzela kredite, duguju 22 miliona dinara, ali se očekuje da nakon žetve počnu sa redovnim izmirivanjem obaveza.

 

Usvojen je i predlog odluke o učešću Kragujevca u susfinansiranju poklon paketa starima na selu, u stanju socijalne potrebe. U planu je obilazak sto najugroženijih staračkih domaćinstava kojima će biti uručeni paketi sa najosnovnijim životnim namirnicama.

 

U okviru obeležavanja “Svetske nedelje dojenja“ data je saglasnost da se za narednih šest meseci, finansira nabavka mleka “Nestle NAN H.A.1“ koje će biti poklonjeno Klinici za ginekologiju i akušerstvo. Reč je o mleku namenjenom bebama koje zbog imunološkog faktora ne mogu da se hrane majčinim mlekom.

 

Grad će, takođe, finansijski podržati i organizovanje Kupa ratnih vojnih invalida koji se organizuje šesti put. Očekuje se preko 200 učesnika u 30 ekipa iz cele zemlje, navodi gradska Služba za informisanje.

 

No Comments

Dejanović: Odlaganje u duhu sednice

Beograd – "Rezultat glasanja 31. avgusta biće isti kao i da je glasanje bilo ranije. Nema nijednog zakona koji posebno utiče na ovaj termin", izjavila je Slavica Đukić-Dejanović predsednica parlamenta i dodala da je u najboljem interesu da to bude taj termin kako bi sednica bila završena u duhu u kojem je i trajala.

 

Povodom odlaganja izjašnjavanja o izmenama i dopunama Zakona o javnom informisanju i još 23 tačke dnevnog reda, vanredne sednice, Skupština Srbije  dodala je da je avgust termin za glasanje koji omogućava nesmetano funkcionisanje svih planova Vlade Srbije i države.

 

"Jedan od najbitnijih razloga za odluku da glasanje bude 31. avgusta je to što ćemo do tada imati predlog za još jednu vanrednu sednicu, pa mislim da je avgust mesec kada je nabolje da se poslanici odmore i obezbede bolji tehnički uslovi za funkcionisanje Doma Narodne skupštine", rekla je Đukić-Dejanovićeva.

 

Opozicija: pada vlada

Šef poslaničke grupe Demokratske stranke Srbije Miloš Aligrudić ocenio da je glasanje zakazano za 31. avgust, jer vladajuća koalicija nema većinu za usvajanje izmena i dopuna Zakona o javnom informisanju. “Ovo pokazuje nemoć vladajuće koalicije da održi svoju koherentnost i Vlade Srbije da obavlja svoj posao", rekao je Aligrudić.

 

Nova Srbija smatra da odluka predsednice Skupštine Srbije da se za izmene Zakona o informisanju i ostale zakonske predloge glasa 31. avgusta znači da je Vlada pala. Ta stranka u saopšrenju zahteva da se "smesta prestane sa trgovinom u parlamentu i manipulisanjem građana Srbije i da se, bez odlaganja, raspišu vanredni parlamentarni izbori".

 

"Ovo vreme je u stvari kupovina i pokušaj da se ta većina obezbedi ili unutar vladajuće većine ili od nekih opozicionih stranaka", istakao je šef poslaničke grupe Srpske radikalne stranke Dragan Todorović. On je ocenio da predsednica Skupštine Srbije koja bi trebalo da štiti integritet parlamenta "ovim pokazuje da je marioneta u rukama izvršne vlasti i Borisa Tadića".

 

Cenzura preti pravima

Evropski stručnjaci smatraju da su glavni nedostaci novog zakona zabrana osnivačima da prenose vlasništvo nad medijima na drugoga, čime se ograničava pravo raspolaganja imovinom, što je osnova slobodnog tržišta.

 

Najava zatvaranja medija čiji račun bude u blokadi duže od tri meseca i kažnjavanje vlasnika koji to ne učine u suprotnosti je sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, a naročito je neprihvatljiva u vreme kada su i mediji teško pogođeni ekonomskom krizom.

 

Analitičari OEBS-a smatraju da previsoke novčane kazne koje donosi novi zakon "mogu dovesti do državne cenzure" i mogu doći u sukob ne samo sa Konvencijom o ljudskim pravima nego i sa stavom Evropskog suda za ljudska prava po sličnim pitanjima. Nije dobro što rad na zakonu nije bio javan i što je izostala debata o predloženom tekstu smatra OEBS, navode B92, FoNet i Beta.

 

Bradić: Dobar Zakon

Dok se čekala odluka o glasanju u skupštini, Nebojša Bradić, ministar kulture i informisanja, izjavio je da je zakon o informisanju dobar i da je napisan posle konsultacija sa novinarskim udruženjima. Ministar kaže da jeste reč o radikalnom rezu koji je neophodan da bi se uveo red u haos koji vlada na medijskoj sceni. U danu kada je u vladajucoj koaliciji odlučivano kada da se glasa o predlogu izmena Zakona o informisanju, Bradić je objavio da je država odvojila 80 miliona dinara za podršku novinama i elektronskim medijima, odnosno njihovim projektima koji su značajni za informisanje i edukaciju građana,

 

Udruženje novinara Srbije demantuje tvrdnje ministra i najavljuje da će poslanicima uoči zasedanja uručiti peticiju, kojom se traži da glasaju protiv zakona. Novinarska udruženja i stručnjaci demantuju Bradića da su konsultovani novinari i tvrde da je zakon pisan tajno. Oni veruju da zakon "može biti opasno oruđe protiv slobode medija". Na zahtev UNS-a, pravnu analizu predloga zakona uradila je američka advokatska kancelarija Kovington i Berling, koja između ostalog zastupa interese Vašington posta. Ako Zakon bude izglasan, novinari i ministar Bradić jedan od sledećih susreta mogli bi da imaju pred Ustavnim sudom, na raspravi da li je usvajanjem zakona prekršen Ustav, prenose isti mediji.

 

 

No Comments

Od 1. nastavak auto-puta

Kragujevac – Na javni poziv za nastavak izgradnje još 4 kilometra druge trake auto-puta Kragujevac – Batočina za izvođača je izabrano Preduzeće za puteve Kragujevac. Konkurisali su i Alpina, kao i putari iz Kruševca. Radovi treba da se završe za 150 dana, saznaje RTK.

 

Nebojša Zdravković, zamenik gradonačelnika Kragujevca, kaže da je najpovoljnija cena bila presudna. “Preduzeće za puteve Kragujevac ponudilo je daleko najpovoljniju cenu, od 553 miliona dinara“, izjavio je Zdravković. Za danas je najavio potpisivanje ugovora između izvođača, grada i Ministarstva za nacionalni investicioni plan, kao investitora, a pripremne radove od subote, 1. avgusta.

 

Po rečima Zdravkovića, nova deonica treba da se završi do kraja građevinske sezone. Ukazao je i da će ovakav izbor izvođača doprineti uposlenosti u Kragujevcu, kao i kontiunuitetu u izgradnji auto-puta, koja je i do sada bila poverena istom preduzeću. Za 3. avgust zamenik gradonačelnika najavljuje i javni poziv za izbor izvođača za izgradnju Petrovačke magistrale, prenosi isti medij.

 

Ministarka za NIP Verica Kalanović ranije je navila završetak svih 30-ak kilometara auto-puta Kragujevac Batočina do kraja 2011, što je značajno i radi buduće proizvodnje “Fiat automobila Srbija“, u Kragujevcu.

No Comments

Hronika

 

 O izmenama i dopunama Zakona o javnom informisanju i još 23 tačke dnevnog reda, vanredne sednice, Skupština Srbije glasaće 31. avgusta, izjavila je predsednica parlamenta Slavica Đukić-Dejanović.

Ona je u izjavi novinarima odbacila navode da je glasanje zakazano za mesec dana, zbog problema u vladajućoj koaliciji o izmenama i dopunama Zakona o javnom informisanju. Đukić-Dejanović je navela da je kontaktirala predstavnike Vlade Srbije i da je nakon toga odlučila da glasanje zakaže za 31. avgust jer će, kako je rekla, odmah nakon toga 1. septembra moći da počne nova vanredna sednica.

 

Prethodno je nezvanično nagoveštavano da je vladajuća koalicija, takoreći u minut do 12, dogovorila da će u petak glasati za izmene i dopune Zakona o informisanju, kao i za sve ostale zakone na dnevnom redu, tvrdili su Blic i B92, kao i da nije bilo poznato da li će socijalisti podržati zakon o informisanju. Pri tom se isticalo da će vladajuća većina sigurno izglasati zakone. Očekivalo se da lideri DS, G17 i SPS u toku dana potvrde dogovor. 

 

 

Najveći proizvođač softvera, „Majkrosoft" i Internet kompanija „Jahuu", sklopili su sporazum od kojeg očekuju da će izmeniti način na koji korisnici interneta pretražuju po vebu. Desetogodišnji ugovor, kako je danas saopšteno, omogućiće da novi „Majkrosoftov" servis „Bing" pokreće sve pretrage na „Jahuovom" veb sajtu. Direktor „Majkrosofta" Stiv Balmer je izjavio da će sporazum pružiti potrošačima „stvarni izbor na tržištu kojim trenutno vlada jedna kompanija" – što je jasna aluzija na giganta interneta „Gugl". U ovom trenutku, „Gugl" pokreće oko 70 odsto svih pretraga na internetu u Sjedinjenim Državama. Novi sporazum će verovatno morati da prođe kroz verifikaciju regulatora poslovanja u Sjedinjenim Državama i Evropi, navodi Glas Amerike.

No Comments

Sabor na izvoru duhovnosti

Kalenić – Tradicionalni 40. Sabor narodnog stvaralaštva “Prođoh Levač, prođoh Šumadiju“, od 30. jula do 2. avgusta, pod pokroviteljstvom predsednika Srbije Borisa Tadića, u organizaciji Kulturno-prosvetne zajednice i Turističkog saveza Rekovca, okupiće u toj varoši, Dragovu, Opariću, Belušiću i Manastiru Kalenić folklorne ansamble, stvaraoce, poljoprivrednike i goste iz Srbije, Crne Gore, Rumunije i drugih krajeva.

 

U četvrtak, 30. jula, je Sveta arhijerejska liturgija, u manastiru Preradovac, u Opariću, gde će se održati pesnički maraton posvećen Janku Brašiću, rodonačelniku naivnog slikarstva u Srbiji. Predviđeno je i opštenarodno veselje, u svim mestima. Centarlni skup je u nedelju, u porti Manastira Kalenić, kaže Dragan Prodanović, iz rekovačke Opštine. Zorica Nikolić, zamenik predsednika Opštine, kaže da jubilej Sabora dokazuje njegovu vrednost i poziva goste da se, od 30. jula do 2. avgusta, uvere koliko je lep Levač i kako Levčani čuvaju i neguju tradicije srpskog naroda.

 

Kalenić je ženski manasatir Srpske pravoslavne crkve, posvećen Vavedenju Bogorodice. Pripada Šumadijskoj eparhiji. Nalazi se u blizini Rekovca, 12 km od sela Oparić. Zadužbina je protovestijara Bogdana, uglednog velmože despota Stefana Lazarevića, njegove žene Milice i brata Petra. Crkva je sagrađena i oslikana između 1413. i 1420. godine. Manastir je opusteo krajem 17. veka. Obnovili su ga, sredinom 18. veka, monasi iz Morače. Starešina manastira, u periodu 1817-1820, bio je arhimandrit Samuilo Jakovljević, koji je 1820. otišao u Carigrad, kao član deputacije kneza Miloša.

 

Po likovnim vrednostima ubraja se među najznačajnije spomenike kulture u Srbiji. Moravska crkva, bogato je dekorisana spolja, a freske spadaju među najbolje sačuvani živopis 15. veka.

 

Osnova manastira je trikonhos, sažetog tipa s jednom kupolom. Poseduje pripratu sa slepim kubetom. Za Kalenić se kaže da je najraskošniji manastir moravskog stila, koji odlikuje bogata arhitektonska kamena plastika i naizmenično ređanje kamena i opeke. Što se tiče zidnih dekoracija i fresaka, zastupljeni su uobičajeni motivi kao što su veliki praznici, zemaljski život Hristov i njegova čuda, kao i ciklus apokrifnog žitija Bogorodice u priprati, gde je i ktitorska kompozicija – protovestijar Bogdan, sa ženom Milicom i bratom Petrom prilazi despotu Stefanu.

 

Između 1928. i 1930. izvršena je velika, stručna obnova manastira.

 

Sadašnji ikonostas potiče iz velike obnove, u vreme Miloša Obrenovića. Sastavljen je od 37 ikona, u 4 nivoa, rad više zoografa. Od nedavno, između oltara i južne pevnice je i svetogorska čudotvorna ikona Bogorodice Gerondise.

 

Nakon velikog požara, 1911, kada su stradali konaci iz Miloševog vremena, podugnut je Veliki konak, zaslugom igumana Nikona Lazarevića Tintora, koji je posle Drugog svetskog rata nacionalizovan, krajem 20 veka vraćen i obnovljen 1997. godine. Novi konak je podignut 2008. godine, pred proslavu 600-godišnjice Manastira.

 

U Kaleniću su i bogata crkvena riznica Eparhije, kao i biblioteka, koju je opremila Srpska akademija nauka i umetnosti.

 

No Comments

U Srbiji 30-ak štrajkova

BeogradVlada Srbije formirala je Radnu grupu za ublažavanje posledica krize, na čelu sa ministrom rada Rasimom Ljajićem. Za mesec dana, Grupa treba da predloži rešenja za poslodavce i radnike, koji protestvuju u 30-ak aktuelnih ili najavljenih štrajkova. Unija poslodavaca i Samostalni sindikat Srbije pozdravalju formiranje Radne grupe koja – kako kažu – treba, pre svega, da ugasi požar.

 

“Vlada mora da ima proaktivnu politiku, u sprečavanju štrajkova i radikalizacije protesta. Treba da zaštitimo prava radnika i pomognemo preduzećima, koja imaju realne potencijale za nastavak poslovanja, nakon krize” objašnjava Ljajić. Jedna od mera biće i usvajanje zakona, koji će omogućiti povezivanje staža radnicima čiji doprinosi nisu uplaćivani. Namera je da se sredstva za to dobiju od ušteda smanjivanjem ili zamrzavanjem plata u državnoj administraciji.

 

Predsednik Samostalnog sindikata Ljubisav Orbović boji se da je Radna grupa forimrana prekasno i ocenjuje da je presudno kakve će biti njene ingerencije.

 

Poplava nezadovoljstva radnika bila je očekivana, obzirom da je 24 odsto privatizacije u Srbiji bilo neuspešno, smatra predsednik Unije poslodavaca Stevan Avramović. Kaže da Unija ne podržava poslodavce, koji ne ispunjavaju obaveze prema radnicima, ili državi. “Pošto je država prodala preduzeća, ona je i najodgovornija. U Rumuniji je postojala komisija, koja je određivala koji poslodavac može da kupi preduzeće. Mi smo, 2000. godine, ponudili Vladi da ocenjujemo bonitet kupaca preduzeća, ali smo odbijeni”, tvrdi Avramović.

No Comments

Policije uplašile mafiju

Beograd, Zagreb - Predsednik Hrvatske Stjepan Mesić je ukazao predsedniku Srbije Borisu Tadiću na grupu mafijaša i kriminalaca i preporučio da se u istragu uključe i srpske službe. Predsednik Hrvatske međutim kaže da Tadiću nije dostavio dokumenta o njegovoj ugroženosti – do kojih je došla hrvatska policija, u istrazi ubistva Ive Pukanića i Nike Franjića – kako tvrdi crnogorski kontroverzni biznismen Ratko Knežević.

 

Mesić je rekao da je od Tadića zatražio bolju saradnju sudova, policije i tužilaštava dveju zemalja, "kad već kriminalci Hrvatske i Srbije tako dobro sarađuju".

 

Srpski ministar odbrane i član Saveta za nacionalnu bezbednost Dragan Šutanovac komentariše da nadležne službe rade sa maksimalnom pažnjom, obzirom na teško nasleđe, iz prošlosti. Ministar odbrane navodi da je stepen bezbednosti “već izvesno vreme na visokom nivou“, ali nije dodatno pojačan.

 

Knežević tvrdi, za Blic, da duvanska mafija preti Tadiću, zbog hapšenja osumnjičenih za ubistvo Pukanića. Knežević navodi "da je problem za duvanski kartel, kojim rukovode Milo Đukanović i Stanko Subotić, nastao kada vlasti u Hrvatskoj i Srbiji – prethodne i sadašnje – nisu htele da naprave nikakav dogovor sa njima. Kartel je zatečen i uplašen saradnjom hrvatske i srpske policije, na otkrivanju počinilaca i naredbodavaca ubistva Pukanića i Franjića", prenose Beta i Tanjug.

No Comments

Kragujevac pred Savetom Evrope

Strazbur, Kragujevac – Na godišnjem Kongresu lokalnih samouprava i regija, u okviru Saveta Evrope u Strazburu,  polovinom oktobra, predstavnici administracije i  javnost Starog kontineta upoznaće se sa privrtednim, kulturnim, obrazovnim i turističkim potencijalima Kragujevca. Na isti način već su se predstavili Moskva, regije Sibira, Turske, navodi RTK

 

Član delegacije Srbije u Kongresu lokalnih samouprava, prof. dr Dobrica Milovanović kaže da je promocija Kragujevca u Strazburu veuma značajna: “To su dani kada se cela evropa okupi na plenarnom zasedanju, što omogućava brojne kontakte na Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti, u Savetu Evrope, gde su predstavljene najznačajnije metropole i regioni. Sva finansiranja iz evropskih fondova obavljaju se preko regiona. Nama je važno da što pre napravimo region Centralne Srbije, u kojem bi Kragujevac bio ključni grad, nosilac, što je prirodno, kako bi koristili novac iz evropskih fondova, na čemu treba puno raditi. Već imamo prednosti u odnosu na ostale lokalne samouprave i regione, ma koliko to neverovano zvučalo, možda čak i ispred Vojvodine“, izjavio je Milovanović, za ovaj medij.

 

No Comments