Brisel - Evropska unija odobrila je 100 miliona evra za ‘podršku budžetu’ Srbije i pomoć od 85 miliona evra Zapadnom Balkanu i Turskoj za ‘prevazilaženje posledica ekonomske krize’. Evropska komisija je saopštila da je Cilj sredstava namijenjenih Srbiji pomoć u procesu stabilizacije i ublažavanja socijalnih posljedica krize, saopštila je Evropska komisija (EK).
Pomoć će biti isplaćena u dve rate, od po 50 miliona evra, tokom jeseni 2009. i u prvoj polovini 2010. godine. Beograd kaže da će dodatni novac za budžet tražiti i od MMFa, u avgustu. Za isplatu pomoći neophodno je da se Srbija u potpunosti pridržava programa MMF-a i da ispuni uslove, koje su utvrdili Evropska komisija i Vlada Srbije, a koji se tiču kratkoročne reforme sistema upravljanja javnim finansijama i integracije u Evropsku uniju, navodi BBC Serbian.
Vest o budžetskoj podršci iz EU objavljena je u vreme kada se u domaćoj javnosti sve češće čuju optužbe opozicije i upozorenja ekonomista, da se Srbija pod aktuelnom Vladom previše zadužuje. Ragujući na takve optužbe, ministarka finansija Diana Dragutinović rekla je medijima da dug države iznosi 30 odsto društvenog proizvoda (BDP), što je po njenoj oceni ‘relativno nisko’ u poređenju sa svetom.
Analitičari u Srbiji upozoravaju da pravu opasnost, međutim, predstavlja ukupan spoljni dug Srbije, a ne samo njen budžetski deficit. U njega su, pored državnih, uključena i dugovanja preduzeća i banaka i iznosi oko 70 posto BDP-a. Ukupni spoljni dug Srbije, po oceni Gorana Nikolića, iz Instituta za evropske studije, mogao bi da dostigne do kraja godine kritičnu tačku, po standardima Svetske banke.
Prema podacima Statističkog zavoda Srbije, industrijska proizvodnja u zemlji je zbeležila pad od 14,1 posto, između aprila i juna, u poređenju sa istim periodom prošle godine. Srbija je pre 3 meseca sklopila ugovor sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), o finansijskoj pomoći od 3 milijarde dolara, pod uslovom da Vlada u Beogradu ostvari traženo smanjenje javne potrošnje.
Krajem jula, iz Vlade Srbije najavljen je novi zahtev MMF-u. Vlada želi da deo odobrenih sredstava ne upotrebi za ‘održavanje makroekonomske stabilnosti’, kako je predviđeno, već za popunu budžeta. Beograd je uz to najavio da će tražiti da mu se odobri budžetski deficit, od 5 a ne 3 posto, kako je predviđeno ugovorom sa MMF-om. Razgovori dve strane o ovome se očekuju polovinom avgusta, tokom sledeće posete delegacije MMF-a Srbiji, navodi isti medij.
Kragujevac




