Archive for septembar, 2010

Za katedrom i optuženi profesori

Kragujevac – Pred Višim sudom u Smederevu nastavlja se suđenje profesorima Pravnog fakulteta u Kragujevcu optuženima 2007, u aferi “Indeks”. Pred većem sudije Slađane Gojković do sada je saslušena polovina optuženih profesora. Svi su negirali optužbe za primanje mita i prodaju ispita i diploma.

 
Suđenje je počelo u decembru 2008, dok su 13, od 15 optuženih profesora, u radnom odnosu i ponovo drže nastavu, a ni ostalo dvoje nije dobilo otkaz. Od podizanja optužnice prošle su 3 godine, a suđenje koje se vodi pred Višim sudom u Smederevu nije daleko odmaklo. Jedan od optuženih, prof. Predrag Stojanović, u međuvremenu je postao dekan kragujevačkog Pravnog fakulteta.
 
Glavni pretres otvoren je iz 8. pokušaja, septembra prošle godine, a nakon reforme pravosuđa, suđenje je zbog promene članova veća praktično vraćeno na početak. Optuženi se terete za su za pozitivne ocene primali od 500 do 1.000 evra, dok je tarifa za diplome lažnih pravnika iznosila od 12.000 do 16.000 evra.
 
Optužnicom je obuhvaćeno ukupno 88 osoba, a profesori se terete za ukupno 159 krivičnih dela, od kojih su 114 dela primanja mita i 45 zloupotreba službenog položaja. Po izbijanju afere, nastavnici su proveli godinu dana na plaćenom odsustvu, tokom koga su mogli da se bave naučnim radom, ali ne i da drže časove. Godinu dana kasnije, vraćeni su u nastavu, navodi B92. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

SAD i EU posreduju na Balkanu

Vašington – Američka državna sekretarka, Hilari Klinton nagovestila je da će u Sarajevu i Beogradu, prilikom posete početkom oktobra, preneti jedinstvenu poruku Brisela i Vašingtona, koji namjeravaju da pomognu u otklanjanju prepreka evroatlanskoj integraciji regiona, saopštila je na pres konferenciji, u Stejt dipartmentu, nakon razgovora sa Ketrin Ešton, visokom predstavnicom EU za spoljnu politiku i bezbednost,.

 
Medju brojnim globalnim pitanjima i problemima, američka državna sekretarka i predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost razmotrile su i trenutnu situaciju na Balkanu. Posebna pažnja posvećena je najavljenom dijalogu Beograda i Prištine, utemeljenom i na nedavno usvojenoj rezoluciji UN, koju su zajedno sponzorisale Srbija i članice EU.
 
“Veoma je važno da ubuduće, kada su u pitanju Beograd i Priština, delujemo zajedno. To je poruka koju sam prenela predsedniku Tadiću i premijeru Tačiju, kada smo razgovarali protekle sedmice. Svi moramo biti uključeni u proces i moramo konstruktivno razgovarati, ako želimo naped. Ja verujem da je put napred i za Beograd i za Prištinu – zajednička evropska budućnost”, saopštila je Eštonova.
 
“SAD i EU su radile i radiće zajedno. U Beogradu i Prištini razgovoraću ne samo sa liderima već i građanima, jer je važno da i Srbi i Kosovari imaju u vidu taj cilj. Oni će morati da reše neke ozbiljna pitanja, a SAD i EU su spremne da posreduju u dijalogu i pomognu da dve strane dođu do sporazuma. U konačnom, na liderima i narodima je da odluče o svojoj budućnosti. Sa optimizmom gledam na mogućnosti koje se otvaraju ukoliko te prepreke budu uklonjene”, istakla je Klintonova, navodi Glas Amerike. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

Radnički protesti širom Evrope

Madrid, Brisel, Atina, Rim, Dablin, Riga – Desetine hiljada ljudi, širom Evrope, masovno demonstriraju protiv smanjenja javne potrošnje i drugih mera štednje vlada, niza zemalja. Najmasovniji protesti održani su u Briselu, gde su demonstranti iz više od 30 zemalja defilovali gradskim ulicama, duže od sat i po, sve do zdanja Evropske unije (EU).

 
Sindikati, koji su i organizovali demonstracije, strahuju da će radnici postati najveće žrtve krize, koju su izazvale banke i mešetari na finansijskim tržištima i koji su u velikom broju slučajeva spašeni intervencijama vlada, na račun radnika, poreskih obveznika. Protestvovalo se i u Grčkoj, Italiji, Irskoj i Letoniji.
 
Generalni štrajk
Španski radnici organizovali su u sredu generalni štrajk, prvi u poslednjih 8 godina. Učesnici protesta sukobili su se sa policijom, a u zemlji su poremećeni redovni avionski i železnički saobraćaj, kao i odnošenje smeća. Neki od štrajkača su pokušali da na silu zatvore prodavnice i banke. Protestom na ulicama španske prestonice sindikati pokušavaju da poruče da se ne slažu sa merama štednje, kojima vlada nastoji da smanji veliki budžetski deficit.
 
Plate su već smanjene a vlada je odlučila da manje troši. Pojednostavljeni su zakoni o zapošljavanju i otpuštanju radnika i sindikati se, kao uostalom i mnogi drugi Španci, plaše da će zbog štednje još više ljudi ostati bez posla, u zemlji u kojoj je stopa nezaposlenosti već najveća u EU. Naročito je teška situacija među mladima, u starosnoj grupi od 16 do 24 godine ima više od 40 odsto nezaposlenih i o njima se već govori kao o izgubljenoj generaciji.
 
Ali vlada premijera Hozea Luisa Rodrigeza Sapatera se, izgleda, ne plaši štrajka. Ministar ekonomije Elena Salgado kaže da će vladine mere štednje, ako to bude potrebno, biti i pooštrene: "Znamo da je smanjenje javne potrošnje i budžetskog deficita preduslov za privredni rast, i to je naš cilj. Manji deficit je preduslov za otvaranje novih radnih mesta".
 
Za i protiv štednje
Generalni sekretar Konfederacije evropskih sindikata, Džon Monks, kaže da nije dobro što sve vlade štede u isto vreme: "Vlade i desne i leve orijentacije, širom Evrope, panično su pojurile ka štednji. Sve što tražimo je da ne ponove istu grešku kao 1931. godine, kada su masovne mere štednje dovele do Velike ekonomske depresije. Vlade treba da nastave da stimulišu privredu, kao što su to radile od 2008. i na taj način evropskoj privredi omoguće rast. U protivnom, postoji velika opasnost od recesije".
 
Ekonomista, kolumnista Sandej Tajmsa, Irvin Selcer, smatra da je štednja dobra odluka: "Mislim da u pitanju nije panika, nego racionalan odgovor na novu stvarnost. To ne znači kraj socijalnog modela, koji je toliko drag Evropljanima, već promene unutar tog modela, baš kao što se stvari menjaju i u drugim delovima sveta. Ljudi jednostavno više ne umiru sa 60 godina, više ne rade teške fizičke poslove kao nekada. Zato je potpuno normalno da dođe do promena, koje će smiriti finansijska tržišta. Ne možete da se borite protiv tržišta.
 
Protestujući na ulicama, sindikati rade protiv sebe. Takvi protesti ostavljaju velike posledice na sposobnost zemalja da dobiju kredite. Kada investitori vide sindikate kako se na ulicama bore za odlazak u penziju sa 60 godina, ili čak 50, kao u Grčkoj, to će ih samo zabrinuti. Davaće kredite uz veće kamate i to će najteže pogoditi upravo te ljude, koji paradiraju na ulicama", smatra Selcer.
 
Nada
"Zapravo tražimo da političari ne plešu onako kako im sviraju tržišta. Postoji opšta potreba da vlade nastave da troše i ulažu u neke ključne oblasti, kao što su održivi razvoj, nove tehnologije i načini proizvodnje, i to zarad mladih ljudi, od kojih su u ovom trenutku mnogi bez posla. Vlade moraju da ljudima daju neku nadu. Kresanje budžeta za 25 odsto, koje na primer zagovara Britanija, Evropu bi moglo da gurne u pogrešnom pravcu, i ja se nadam da će naša današnja akcija navesti ljude da malo razmisle. Jer, jednom kada planirane mere štednje stupe na snagu, situacija će biti još gora nego sada", prenosi BBC.

 

 
No Comments

Rebalans budžeta

Kragujevac – Nacrtom Odluke o rebalansu budžeta grada, predviđeno je njegovo smanjenje sa 6.860.000.000 dinara na 6.187.520.000 dinara, izneto je Gradskom veću, koje ju je prosledilo Skupštini grada.

 
Po rečima člana Gradskog veća za investicije i razvoj Nebojše Vasiljevića razlozi su manji prihodi od zakupa gradskog građevinskog zemljišta, kao i poreski prihodi, dugovanja Gradu, koja po toj osnovi prelaze milijardu dinara i smanjena transferna sredstva, za oko 250 miliona dinara. “Umanjenje budžeta, za ovu godinu, u delu rashoda, u najvećoj meri odraziće se na investicije, uz dozu racionalnosti, koja je vezana za sve gradske uprave“, komentariše Nebojša Vasiljević, navodi Služba za informisanje Skupštine grada. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

Holidej In od proleća

Kragujevac – Izgradnja hotela Holidej In, sa četiri zvezdice, sa 7.500 kvadrata, na ulazu u Kragujevac, na 45 ari, kraj jezera Bubanj, treba da počne u martu 2011, najavljeno je u gradskoj upravi za imovinu. Investicija premašuje 10 miliona evra, kaže Nebojša Vasiljević, član gradskog veća za investicije i razvoj.

 
Vasiljević je izneo i da je, zbog recesije, investitor odlučio da se kragujevački Holidej In podigne sa 70, umesto 120 soba I da bi izgradnja trebalo da bude završena do marta 2012. Po njegovim rečima, hotel visoke klase je preko potreban, zbog poslovanja torinskog Fiata i dolaska velikog broja poslovnih ljudi u Kragujevac.
 
"Pregovori sa investitorom su trajali 2 godine, a grad Kragujevac je u martu 2010. dobio jednu od tri franšize, pored Beograda i Novog Sada", rekao je Vasiljević. Dodao je da će "grad uložiti maksimalne napore da održi franšizu i dovede još jedan svetski brend u Kragujevac, pored Fiata i Plaze".
 
Do kraja novembra, kada ističe važnost odobrene franšize, grad Kragujevac bi investitoru trebalo da izda lokacijsku dozvolu, za izgradnju.
 
"Postoji, međutim, prepreka za početak gradnje, zbog nerešenih imovinskih odnosa sa privatizovanom Zastavom promet i Servisom, kraj jezera, pa će buduće aktivnosti lokalne uprave biti usmerene na postizanje dogovora", rekao je Vasiljević, kao i da očekuje rešenje "imovinskog cirkusa" kako bi Šumadija dobila moderan hotel, navodi Beta.
 
Ista priča

Apsolutno istu vest se objavili i pre 2 godine i do sad je vec trebao biti otvoren. Naravno nije ni asov zaboden, uvek ste svi jaki na recima, a na delima 0, sem kad su u pitanju zaduzivanja, ovde u kg-u i u unisavanjanj zadnjih gradskih parkova (KG), prenosi B92.

(redakcija@glaskragujevca.net)

 
No Comments

Štrajk u „Metal sistemima”

 Kragujevac – Hale „Metal sistema“, u kojima se već mesecima ne odvija proizvodnja, juče je ispunilo stotinak radnika koji su započeli štrajk, tražeći da im se isplate zaostale zarade. Poslednja isplata je bila aprila ove godine, a od maja nisu primili ni dinar, kažu zaposleni u ovom preduzeću za proizvodnju lanaca. Osim plata, radnici zahtevaju isplatu regresa i naknada za prevoz, što je, kako su objasnili, definisano kolektivnim ugovorom.

 
Zbog nagomilanih problema, sindikat ove firme juče je od nadležnih državnih organa zatražio da raskinu kupoprodajni ugovor sa Dragoljubom Radulovićem, koji je za 2 godine uložio 12 miliona evra u firmu koja danas ne radi.
 
“Situacija je neizdrživa, dolazi zima, ljudima treba ogrev, a deci treba platiti školovanje. Fabrika nije završena, pa je veliki broj stranih partnera otišao a da nijedan ugovor nije sklopljen. Vlasnik, po svemu sudeći, nije u stanju da pokrene proizvodnju i mi tražimo da privatizacija bude poništena”, kaže Miloš Tanasković, predsednik fabričkog sindikata, kao i da je godišnja proizvodnja pre prodaje firme bila 900.000, a prošle svega 87.000 evra.
 
Vlasnik firme Radulović tvrdi da čini „sve što može“ kako bi pokrenuo proizvodnju, ali navodi da je „situacija u Srbiji teška“, te da i najbolja preduzeća danas kubure sa poslom. “Poslovna atmosfera u Srbiji je jako loša. Jednostavno, nema posla. Svetska ekonomska kriza, česti štrajkovi, ali i problemi sa podizanjem kredita usporili su naš razvoj i sada bukvalno preživljavamo”, objašnjava Radulović, naglašavajući štrajkuje manji deo od 265 zaposlenih, piše B. Kartalović, za Politiku. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

Britanska štampa

U Evropskoj uniji (EU) ugrožen je princip slobodnog kretanja ljudi, "jedan od kamena temeljaca" bloka u kojem živi pola milijarde ljudi, jer na političkoj desnici jača sumnja u pravo slobodnog kretanja, širom Unije, zbog njenog sukoba sa Francuskom oko odnosa vlade te zemlje prema Romima.

 
Tokom 2009. u Nemačku je ušlo 2,5 miliona ljudi iz drugih zemalja EU a u njih otišlo 692 hiljade Nemaca. Uz tabelu kretanja stanovnika EU, u 9 njenih članica, i iz njih, Fajnenšl tajms zaključuje da bi pitanje slobode kretanja unutar EU moglo da otvori u Briselu Pandorinu kutiju, jer Unija želi jačanje propisa, u korist migranata. To su i nemirne političke vode za Evropsku komisiju, koja se kao neizabrano nadnacionalno telo držala podalje od useljeničkih pitanja, navodi list.
 
 
Britanska štampa izveštava detaljno o nastupima domaćih klubova u jučerašnjim utakmicama Lige šampiona, uključujući i pobedu Arsenala nad Partizanom u Beogradu. Gardijan ističe u prvi plan da je golman Fabijanski zasijao, a Arsenal uzvratio u stilu. List dodaje da je menadžer londonskog tima Arsen Venger na pravi način prkosno odgovorio na upozorenja da je njegov tim ranjiv, na gostovanju u Srbiji.
 
Uz prekide zbog serije delimičnih nestanaka struje, koji su zahvatili i 2 od 4 stuba sa reflektorima, i uz gromko skandiranje 32.000 navijača sa tribina, uvod u utakmicu je bio onespokojavajući. Strahujući od nasilja po kojem su navijači Partizana poznati, Vengerovi puleni su ipak brinuli važnije brige pre meča, a dolazak njihovog autobusa na stadion su dočekale "legije specijalne policije sa štitovima", konstatuje isti dnevnik.
 
Dejli telegraf (DT) ističe sjajnu igru Vilšera i Fabijanskog, i nestanke struje koji su se osetili i u svlačionici gostiju iz Londona. Arsenal je pobedio posle farse pred početak utakmice i 5 odvojenih nestanaka struje, na raznim delovima terena, i posle bujice uvreda sa tribina skoro punog Partizanovog stadiona. Ni penal koji je odbranio Arsenalov golman nije ućutkao navijače Partizana, ali je osigurao londonskom timu savršen početak takmičenja u ovogodišnjoj Ligi šampiona, zaključuje DT. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

GrO DS: Logična ostavka Miloševića

Kragujevac – Gradski odbor Demokratske stranke u Kragujevcu, oglasio se još jednom povodom javnih istupa Dragoslava Miloševića, člana Gradskog veća za obrazovanje, kulturu i informisanje, u vezi Nine Vitorović, odbornice te stranke.

 
Vitorovićeva je profesorka razredne nastave, bez zaposlenja. Partijsku opredeljenost nije koristila za protekciju, kojoj se suprotstavlja, kao i DS. Zato bi je diskreditovala i takva pomoć Miloševića, koji je izbegao da joj se izvini, za svoje neprimereno ponašanje, pa bi bilo logično da podnese ostavku, konstatuje se, uz ostalo, u saopštenju. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

Tender za bazene

Kragujevac – Pripreme izgradnje zatvorenih bazena u Kragujevcu, koji treba da se završe do sledećeg leta, bliže se tenderu na kojem će izvođač biti izabran među 3 gradske i 7 građevinskih firmi iz drugih krajeva.

 
Gradska uprava će ove nedelje potpisati ugovore sa Fondom za razvoj i nadležnim ministarstvima, kako bi od sledećeg ponedeljka dostavio tendersku dokumentaciju potencijalnim izvođačima za izgradnju zatvorenog bazena. Potencijalni izvođači su u obavezi da potrebnu dokumetcaiju dostave u roku od 15 dana, nakon čega će komisija izabrati najpovoljnijeg ponuđača, navode nadležni u Kragujevcu.
 
“Svi izvođači će imati jasne ulazne parametre i osnovne pozicije, tako da će se, u svojim ponudama, nadmetati u delu izvođenja radova“, izjavio je Nebojša Vasiljević, član Gradskog veća za investicije i razvoj, na današnjoj pres konferenciji.
 
Novi megamarketi
Vasiljević je izeno i da Delta park, na uglu Šukine i ulice Save Kovačevića, kod Šumadija sajma, treba da bude otvoren 30. novembra, po sporazumu sa vlasnicima okolnih kuća, koje će biti uklonjene.
 
Mega market Dis komerca, u naselju Bagremar, sa 102 zaposlenih, biće otvoren u četvrtak, 30. oktobra. “Vrlo brzo ćemo videti ko je bio u pravu – mi, kao lokalna samouprava koji smo za urbano rešenje tog dela grada i maksimalnu konkurenciju u oblasti trgovine, koja je u interesu građana Kragujevca, ili oni koji su protiv svega toga“, rekao je Vasiljević.

Na slici: Ministar Oliver Dulić i predstavnici Kragujevca, na mestu budućih zatvorenih bazena.

(redakcija@glaskragujevca.net)

 
No Comments

Kosovo, EU i NATO

Srbija problem Kosova mora da reši, pre svega zato što je to u njenom interesu, a ne zbog Evropske unije, ocenio je Ivan Vejvoda, predsednik Balkanskog fonda za demokratiju, na tribini, u Medija centru, kao i da su pitanja evropskih integracija i Kosova povezana: "Mnogi su rekli, poslednji i potpredsednik Vlade Dačić da je jedno povezano sa drugim i mislim da je to svima jasno bez obzira kakva im je retorika oko toga… Kao što je rekao i predsednik Tadić, možda je bolje krenuti od onoga što je naizgled jednostavnije, jer je to važno za sticanje poverenja". Urednik spoljnopolitičke rubrike lista Politika Boško Jakšić smatra da je Srbija propustila priliku da promoviše ideju podele Kosova i da je sada moguće da sever Kosova dobije neku vrstu autonomije.

 
 
Na otvaranju konferencije o integracija zapadnog Balkana u mrežu globalne bezbednosti, ambasadorka SAD Meri Vorlik izjavila je da je svesna da je saradnja sa NATO teško i osetljivo pitanje za Srbiju i izrazila nadu da će doći do široke, snažne debate o ulozi Srbije u globalnom bezbedonosnom okruženju i o partnerstvu sa NATO-om: "Unapređenje saradnje sa NATO će ojačati osnovne ciljeve koje je Srbija sebi postavila, kao što su unapređenje nacionalne bezbednosti, mogućnosti za medjunarodni dijalog, unapredjenje investicione klime, promovisanje unutrasnje stabilnosti i demokratskih vrednosti i poboljšanje srpske sposobnosti da bude snaga stabilnosti i sigurnosti. Kako u regionu, tako i globalno."
 
 
Kosovski predsednik Fatmir Sejdiu podneo je ostavku na tu funkciju, jer je Ustavni sud Kosova ocenio da je prekršio Ustav vršeći dužnosti kosovskog i predsednika Demokratskog saveza Kosova. Sejdiu je na vanrednoj konferenciji za novinare kazao da poštuje mišljenje Ustavnog suda: “Danas sam podneo ostavku na mesto predsednika Republike Kosova. Od 10 februara 2006 godine kao predsednik Republike Kosova i svih njenih gradjana ovu funkciju sam vršio sa odgovornošću, zdušno i čistog obraza, uvek imajući kao putokaz inetes gradjana i naše lepe domovine. Ovaj moj akt ponovo potvrdjuje moju viziju da ukažem uvažavanje prema institucijama”.
 
Izjašnjavanje Ustavnog suda Kosova inicirala su dva nezavisna poslanika u Skupštini Kosova. Sejdiu je za predsednika stranke izabran nakon smrti Ibrahima Rugove, a 2006. godine je izabran za predsednika. Dužnost predsednika Kosova, do izbora novog, obavljaće predsednik Skupštine Jakup Krasnići, navodi Glas Amerike. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments