Archive for avgust, 2012

EBRD investira 400 miliona evra

Beograd – Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) očekuje da će 2012. i 2013. godine u Srbiji investirati po oko 400 miliona evra, izjavio je u petak u Beogradu novi predsednik te finansijske institucije Suma Čakrabarti.
 
- Na svaki uložen evro EBRD privuče i dodatna dva evra investicija u Srbiju. To je izuzetno bitno, naročito sada, kada su Srbjia i druge zemlje u regionu pogodjenje krizom evrozone. Moramo da pomognemo Srbiji da prebrodi krizu – izjavio je Čakrabarti.
 
Nakon razgovora sa ministrom saobraćaja Srbije Milutinom Mrkonjićem Čakrabarti je rekao da će prioritet EBRD za investiranje u Srbiji i dalje biti infrastruktura, ali da će celokupnu sliku planova za ulaganje dobiti nakon razgovora sa srpskim zvančnicima.
Novi predsednik EBRD, koji je za prvu posetu nakon stupanja na dužnost izabrao Srbiju, kazao je da je EBRD u 2011. godini uložila 500 miliona evra u Srbiju i da je nešto niži nivo investicija u ovoj godini normalna posledica izborne godine.
 
Čakrabarti je kazao da je EBRD imala veoma pozitivan iskustva u ulaganjima u razvoj železnice i drumske mreže u Srbiji i da postoji veliki broj prilika za nastavak uspešnih investicija u tim oblastima.
 
Ministar saobraćaja Srbije Milutin Mrkonjić kazao je da bi za prvi projekat javno-privatnog pratnerstva u infrastrukturi najpovoljnija bila izgradnja dve deonice duge 50 kilometara na autoputu izmedju Beograda i Čačka, na takozvanom koridoru 11.
 
On je precizirao da se radi o deonicama izmedju Obrenovca i Uba i Lajkovca i Ljiga, na kojima nema tunela i teških delova i dodao da je ukupa vrednost oko 300 miliona evra, prenosi Beta. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

Upis i bez akreditacije fakulteta

Beograd – U septembarskom upisnom roku na državnim univerzitetima u Srbiji ostalo je 4.407 slobodnih mesta, 1.543 u Novom Sadu, 520 u Beogradu (uglavnom na samofinansiranje), 1.020 u Nišu, 358 u Kragujevcu. Prijemni ispiti su od 5. do 8, a upis mora da bude završen do 20. septembra.
 
U postupku akreditacije je privatna Medicinska akademija “US Medical School”, a odbijeni su Univerzitet u Novom Pazaru, “Alfa” i Akademija lepih umetnosti, ali su svi njihovi studijski programi akreditovani. Akt upozorenja ima 8 visokih strukovnih škola.
 
Pojedini fakulteti su u procesu akreditacije po nekoliko godina, a može da prođe još toliko pre nego što, ako ne ispune potrebne uslove, ostanu bez dozvole za rad. U međuvremenu upisuju generacije, izdaju diplome i to – po zakonu.
 
- U ovom trenutku akreditovano je po 8 privatnih i državnih univerziteta. Neki su u postupku žalbe Nacionalnom savetu za visoko obrazovanje i čekamo da li će ponovo zatražiti akreditaciju. Baš zato što je procedura oduzimanja dozvole za rad tako duga, oprezni smo kada je reč o osnivanju novih fakulteta – kaže prof. dr Vera Vujčić, predsednica KAPK.
 
Najmanje se kontrolišu isturena odeljenja fakulteta, kojih širom Srbije ima više desetina. Prosvetna inspekcija je najavila kontrolu, a ako je potrebno i zatvaranje ovih odeljenja, kao i stranih fakulteta u Srbiji. U poslednje vreme fakulteti se interesuju za akreditaciju izdvojenih jedinica i dosad je akreditaciju dobilo njih desetak, ali procenjuje se da ih ima daleko više.
 
BEZ AKREDITACIJE
U postupku:
Medicinska akademija "US Medical School".
 
Odbijeni univerziteti, ali su im studijski programi akreditovani:
Univerzitet u Novom Pazaru, Univerzitet Alfa, Akademija lepih umetnosti
 
Upozorenja:
Visoka sportska i zdravstvena škola iz Beograda, Visoka poslovna škola iz Čačka, Visoke škole za vaspitače u Bujanovcu, Pirotu, Kruševcu i Aleksincu, Visoka hotelijerska u Beograd, Beogradska poslovna škola, navode Novosti. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

Amerikanci otkupljuju ostatke Teslinog tornja

Njujork – Nikola Tesla mogao bi u dogledno vreme da dobije svoj muzej i u Sjedinjenim Američkim Državama. Prvi korak na tom dugom putu napravio je američki komičar Metju Inman, veliki poklonik Teslinog rada, koji je u saradnji sa neprofitnom organizacijom Teslin naučni centar iz američke države Njujork, na internetu pokrenuo akciju prikupljanja sredstava za otkup zemljišta u Šorhemu, u Njujorku, na kome se nalaze ruševine laboratorije u kojoj je Tesla radio.  
 
U okviru kampanje "Hajde da izgradimo prokleti Teslin muzej" na internet sajtu Indi-go-go, koji predstavlja platformu za finansiranje najrazličitijih projekata, američki komičar traži od internet zajednice da mu pomogne da prikupi 850 hiljada dolara za 45 dana. Država Njujork obećala je da će pokloniti identičan iznos prikupljen od donacija, tako da bi sa ukupno milion i 700 hiljada dolara bilo moguće da zemljište na kome se nalazio Vanderklif toranj završi u posedu Teslinog naučnog centra, umesto u rukama nepoznatog investitora, koji bi verovatno srušio ostatke laboratorije i izgradio poslovno-tržni centar na toj lokaciji.
 
U prva 24 sata prikupljeno je skoro 500 hiljada dolara, tako da se može očekivati da će cilj biti ispunjen i verovatno znatno prevaziđen do 29. septembra, do kada akcija traje. "Višak" materijalnih sredstava iz kampanje biće upotrebljen za izgradnju Teslinog muzeja, mada pokretač akcije navodi da je i samo očuvanje zemljišta koje će odmah biti pretvoreno u istorijsku znamenitost  izuzetno velika stvar, navodi Glas Amerike. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

File: Kritike bez lekcija

Brisel – Evropski komesar za proširenje Štefan File izjavio je u Briselu, na zajedničkoj konferenciji za štampu s potpredsednicom srpske vlade Suzanom Grubješić, da nikako ne želi da deli lekcije srpskim vlastima, već da im najpredusretljivije i najprijateljskije pomogne da Srbija postane članica EU.
 
- Biće prilika u kojima ćemo otvoreno govoriti i kritikovati. Neću tražiti dozvolu srpskih vlasti da kritikujem korake koje mi ne budemo videli da idu u pravcu ka članstvu u EU… Neki delovi dopuna zakona o (srpskoj) centralnoj banci, zakidaju nezavisnost centralne banke, što suštinski odudara od pravne tekovine, zakona i propisa EU. Očekivanje da će srpske vlasti preduzeti mere da taj zakon i samu tu instituciju usaglase sa ciljem kojem streme.
 
Grubješićka je u sredu iztjavila da nije stekla utisak da je i zvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, Jelko Kacin, delio lekcije, već da je prikupljao činjenice i podatke za svoj izveštaj, prenosi Beta. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

Субвенционисани кредити за ликвидност привреде

Београд – Влада Србије усвојила је први пакет антикризних мера, у вредности од око милијарду евра у наредних годину дана, повољнијим кредитирањем ликвидности привреде. До краја године, држава ће субвенционисати камате зајмова пословних банака, од око 300 милиона евра, за рефинансирање привреде.
 
У програму ће учествовати све банке које желе, а камата на зајмове биће 3,5 одсто годишње са  девизном клаузулом. Динарски кредити имаће годишњу камату на нивоу референтне каматне стопе  Народне банке Србије, са отплатом 18 и грејс периодом од 6 месеци.
 
По речима Млађана Динкића, министра финансија и привреде Србије, предложено је укидање 104 парафискална намета. Влада је закључила и да се може угасити 30-ак агенција и фондова, делом преласком у приватни сектор, или у министарства, где су потребни. Осим тога, од  1. октобра требало би да се омогући регистровање возила попуњавањем само једне  уплатнице, преноси Танјуг. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

Fiat odlaže potraživanja od Srbije?

Beograd, Kragujevac – Potpredsednik Fiata Alfredo Altavil saglasio se sa Mlađanom Dinkićem, ministrom finansija i privrede Srbije, da se odloži ugovoreno plaćanje države Fabrici automobile u Kragujevcu, 50 miliona evra, rebalansom budžeta do kraja godine, a 40 miliona tokom naredne godine.
 
Očekuje se da se to ugovori sledeće nedelje, sa predsednikom Fiata Serđom Markioneom, u Beogradu, jer se Srbija ugovorom obavezala da uplati 90 miliona evra za zajedničku kompaniju Fiat automobile Srbija (FAS), u Kragujevcu.
 
Krajem septembra treba da počne prodaju novog „fiata 500  L“ iz Kragujevca u Srbiji. U FAS očekuju da do kraja godine iz kragujevačke fabrike izvezu i prodaju 30.000 automobila. Prihod samo od izvoza trebalo bi da dostigne 350 miliona evra. Većina delova za „fijat 500 L“, 70 odsto, proizvodi se u Srbiji, navode Novosti. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

Bez tendera i kredit Parking servisa

Beograd, Kragujevac – Da bi sklapali poslove direktnom ponudom, sa unapred izabranim firmama, bez otvorenih tendera, direktori javnih preduzeća i ustanova u Srbiji za hitne nabavke i poslove proglašavaju kupovinu automobila, izgradnju gasovoda, podizanje kredita, popravku liftova, nabavku uglja za grejanje, kutija za glasanje i slično.
 
Samo za 6 ovogodišnjih meseci vrednost hitnih javnih nabavki, kojima je prekršen zakon, u dostigao je 8,4 milijarde dinara, što je udesetostručeno za samo 3 godine (u celoj 2011 – 2,9 milijarde, a 2009 – 8 miliona dinara, kada je stupio na snagu Zakon o javnim nabavkama, ali Budžetska inspekcija nije reagovala ni po jednoj prijavi Uprave za javne nabavke).
 
Parking servis iz Kragujevca došlo je na ideju da po hitnom postupku uzme kredit kod AIK banke, a Elektrodistribucija Beograd kod Poštanske štedionice.
 
Među prekršiocima, čiji spisak objavio Blic, nalazi se Vojna ustanova Dedinje iz Beograda, JKP Put iz Novog Sada, Gradsko stambeno Beograd, Gradska toplana iz Kruševca. Beogradske elektrane su lažirale javnu nabavku, kada su posao već završile. Predškolska ustanova iz Smedereva je „po hitnom postupku“ rešavala prevoz zaposlenih, a zoološki vrt iz Bora nabavljao hranu za životinje.
 
Srbijagas je direktnom pogodbom ugovarao poslove vredne 540 miliona dinara i 54 miliona evra. To preduzeće je po hitnom postupku direktnom pogodbom dogovorilo izgradnju razvodnog gasovoda RG-07-04/2 Aleksandrovac – Brus – Kopaonik – Raška – Novi Pazar – Tutin.
 
Republička izborna komisija kupila je 8.500 glasačkih kutija za opremanje biračkih mesta za predsedničke izbore. U postupak je pozvana samo Galenika klirit, a vrednost kupovine bila je 47 miliona dinara.
 
Hidroelektrane Đerdap su izradu rezervne predturbinske rešetke za HE „Đerdap 1“, posle odugovlačenja s pregovaračkim postupkom, ponudile direktno firmama SMB Nju stil SRL iz Bukurešta i „Đerdap usluge“ a.d. Kladovo za 45 miliona dinara, navodi isti medij. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

Uredbama protiv suše od milijardu evra

Beograd – Suša je u poljoprivredi Srbije pričinila štretu veću od milijardu evra, izjavio je premijer Ivica Dačić i najavio pomoć države – izmenama uredbi i odluka. Sa ministrima poljoprivrede i finansija Goranom Kneževićem i Mlađanom Dinkićem, Dačić je potpisao "preporuke bankama i drugim institucijama i organizacijama da bi uticali na reprogramiranje obaveza poljoprivrednika".
 
- Vlada će pomoći poljoprivrednicima u oslobađanju ili reprogramiranju obaveza prema bankama, državnim organima ili lojkalnim i pokrajinskim vlastima – naveo je premijer i podsetio da će se ekonomskim merama pratiti i regulisati odnosi na tržištu poljoprivrednih proizvoda, pre svega žitarica, kao i da će se intervenisati iz Robnih rezervi.
 
Za sada nisu predviđena ograničavanja izvoza tih proizvoda, ali, ako bude narušen balans, to će biti krajnja mera. Pomoć će dobiti i oni koji se bave stočarstvom, a sledi dogovor sa Naftnom industrijom Srbije o regresiranju goriva za poljoprivrednike, najavio je premijer Dačić, prenosi RTS. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

Protiv korupcije, ili lekcija

Beograd – Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin izjavio je u sredu u Beogradu da Srbija ima podršku Evropskog parlamenta i Evropske komisije da se što pre utvrdi datum početka pregovora o njenom prijemu u EU, ali da ona mora da postigne konkretne rezultate, pre svega u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, saopštila je Narodna skupština.
 
U razgovoru s članovima skupštinskog Odbora za evropske integracije Kacin je pozdravio napore da se nastavi evro-integracija i izjavio da očekuje da će Srbija i dalje sprovoditi reforme jer je to najbolji način za približavanje članstvu u EU.
 
EU za reorganizaciju sudstva i jače institucije
Zamenik predsednika Odbora Laslo Varga rekao je da je došlo do "odredjenog usporavanja procesa evrointegracija", ali da se Odbor i Skupština zalažu za reforme u cilju ubrzanja evrointegracije.
 
Kacin je istakao da su reorganizacija pravosudja i jačanje institucija polazna osnova za dalje korake Srbije u evrointegraciji.
 
Evrointegracija je nepovratan proces za Srbiju i većina birača je na nedavno održanim izborima dala podršku proevropskom programu, istaknuto je u razgovoru, prenosi Beta.
 
- Alergičan sam da neko stalno dolazi u Beograd sa stavom da deli lekcije. Svaki pokušaj da se od stranih investitora traži bilo kakva usluga kako bi oni ulagali u Srbiji biće sankcionisan – komentariše premijer Ivica Dačić, kao i da je poseta Kacina Srbiji "ponajmanje politička", da se Srbiji ne mogu tek tako deliti lekcije i da ne zna šta je Kacin mislio kada je izjavio da su investitori u Srbiji meta reketiranja.
 
Dačić: Nisu pošteniji, bolji i pametniji
- Malo snizite ton – poručio je Dačić na konferenciji za novinare posle sastanka Socijalno-ekonomskog saveta. Premijer je istakao da poštuje Kacina, sa kojim dugo godina sarađuje, ali da on mora imati u vidu da je Srbija "ipak, ravnopravni deo Evrope".
 
- Siguran sam da korupcija nije baš iskorenjena u EU. Uostalom, imate brojne primere šta se sve događalo, pa čak i u Evropskom parlamentu, odakle dolazi Kacin – naglasio je Dačić i dodao da se protivi tome "da se politički vrši pritisak na Srbiju zbog interesa koje neko želi da ostvari u ekonomskom smislu".
 
- Nervira me. Ispada da su oni pošteniji, bolji i pametniji, da kod njih nema korupcije – rekao je premijer Srbije i zapitao se iz kojih zemalja dolaze ljudi koji se žale na korupciju i zbog čega su davali novac.
 
Dačić je dodao da Kosovo na korupciji dobija nezavisnost, a sada Jelko Kacin dolazi da deli lekcije o tome.
 
Kada je reč o spornim privatizacijama, on je podsetio da su one sprovedene pre 2008, te da se on zalagao da se one reše, kao i da je pitanje zašto ranije ništa nije urađeno da se te stvari procesuiraju, navodi RTS. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments

Sporne privatizacije još nerešene

Beograd – Izvestilac Evropskog parlament za Srbiju Jelko Kacin vratio je pred političku javnost Mobtel, Jugoremediju, Sartid, C market i još 20 spornih privatizacija u Srbiji, koje moraju da se reše.
 
Sporne privatizacije na koje ukazuje Brisel su se desile u poslednjih 10 godina. Za sve to vreme Mlađan Dinkić je ministar finansija odnosno privrede.
 
Kacin je vlastima u Beogradu preneo da u EU ulaze "države, a ne zemlje", ukazujući da je ključna razlika između države i zemlje u sprovođenju zakona. Premijer Ivica Dačić odgovara da 24 spornih privatizacija za državne organe nisu ništa novo. Njihovo  preispitivanje prošlog juna zatraženo je iz Evropske komisije. Na njih je, pre Brisela, godinama ukazivao Savet za borbu protiv korupcije Verice Barać, bez konkrentih rezultata.
 
Vlasti Srbije Briselu do sada nisu poslale nikakve konkretne odgovore, iako je više puta upozoravano da to dodatno koči evrointegracije Srbije. Tomo Zorić, portparol tužilaštva u aprilu je izjavio da je tužilaštvo proverilo sve navode o privatizacijama 24 preduzeća i da su u nekim slučajevima pokrenuti pretkrivični postupci.
 
- Ispada kao da nismo znali i ne znamo da su te privatizacije sporne. Vi znate da ja to pričam već 7-8 godina. Uostalom, trećina privatizacija u Srbiji je poništena – prokomentarisao je premijer Dačić, nakon razgovora sa Kacinom.
 
- To treba da reše u pravosudnoj proceduri pravosudni organi, ne političari već nadležni – tužilaštvo, policija, sudovi. Vlada želi da se to reši što pre – dodaje Dinkić.
 
Čedomir Čupić, iz Agencije za borbu protiv korupcije, kaže da je početak mandata Vlade uvek pogodan trenutak za krupne istrage.
 
- Sada nova vlast, ako se verbalno izjasnila da će da reši te 24 privatizacije, ako to ne pokaže u prvih nekoliko meseci, onda su to bile samo verbalne izjave i onda se upada u ono stanje koje inače u Srbiji vlada, a to je stanje ucena. To znači ponovo će neko ući u neke poslove koji će ga dovesti u stanje ucene, a onda on više neće imati snage – smatra Čupić, kao i da bi istraga o spornim privatizacijama mogla da bude pokrene preispitivanje brojnih poništenih privatizacija u Srbiji, prenose B92 i Tanjug. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
No Comments