Unija odložila prvo zvono

 Beograd – Školsko zvono juče se nije oglasilo u svim školama u Srbiji, zbog štrajka. Predsednik Unije sindikata prosvetnih radnika, Leonardo Erdelji, tvrdi da od 661 škole, članice tog Sindikata, nastave nije bilo u 550 obrazovnih ustanova, dok će danas biti normalizovana. Po podacima Ministarstva prosvete, od 1.815 osnovnih i srednjih škola, 71 je potpuno obustavila rad, a u 94 je nastava održana delimično.

 
“Ministarstvu smo dali rok do 15. septembra, da se izjasni na koji način će ispuniti naše zahteve, a onda će, na sednici odbora Unije sindikata, 18. septembra, u Novom Sadu, biti odlučeno o daljim koracima. Ne isključujemo radikalizaciju protesta”, dodaje Erdelji.
 
Unija ima 8 zahteva, među kojima su najvažniji izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, donošenje strategije razvoja obrazovnog sistema, racionalizacija mreže škola, povećanje zarada, socijalni program…
 
Unija je juče organizovala protestnu šetnju, u Beogradu, do zgrada Predsedništva, Vlade Srbije i Ministarstva prosvete, gde su predati zahtevi. Predstavnike Unije primili su pomoćnici ministra prosvete. “Policajci koji su obezbeđivali protest rekli su nam da je prema njihovoj proceni na ulici bilo između 2.500 i 3.000 prosvetara”, navodi Bojan Minić, potpredsednik Unije.
 
Po njegovim rečima, štrajk je podržao najveći broj škola u Kruševcu, Kraljevu, Zrenjaninu, Vršcu, Valjevu, Užicu, Kovinu, Pančevu, Novom Sadu…
Raspust
Đaci će prvi mini-raspust imati već 4. i 5. novembra, a prvo polugodište završava se 30. decembra. Zimski raspust traje do 17. januara, dok će prolećni raspust trajati od 22. aprila do 4. maja. Drugo polugodište prvi će završiti maturanti gimnazija, 20. maja, sedam dana kasnije i osmaci i maturanti stručnih škola. Za ostale osnovce raspust počinje 10. juna, a za srednjoškolce 17. juna, navodi Press.

Na slici: Protestna šetnja prosvetara, pred Vladom Srbije.

Bez komentara

Dogovor MMF i Vlade Srbije

Beograd, Vašington – Delegacija Medjunarodnog monetarnog fonda (MMF) i vlada Srbije postigli su, posle dvodnedeljnih pregovora, dogovor po kojem će plate i penzije biti odmrznute od januara, a tokom 2011. biće 3 puta usklađivane sa stopom inflacije.

 
Da bi postignuti dogovor odobrio Izvršni odbor MMF-a, potrebno je da Srbija usvoji Zakon o fiskalnoj odgovornosti, kojim se, između ostalog, formira nezavisno telo za kontrolu javne potrošnje. Vlada Srbije i MMF ostali su pri ranijem dogovoru da će deficit u budžetu biti 4,8 odsto, a ekonomski rast 1,5 odsto.Za sledeću godinu predviđen je rast bruto domaćeg proizvoda od 3 odsto.
 
Pomoć
Kako je istakla ministarka finansija Diana Dragutinović 5. od 7 revizija stend-baj aranžmana sa MMF-om završena je uspešno, obzirom da je Vlada ispunila sve preuzete obaveze. Ministarka je navela da u ovoj godini budžetski deficit neće preći 4,8 odsto BDP-a, a da je za 2011-tu planiran deficit od 4 odsto:
 
“Ekonomski rast za koji procenjujemo da će ove godine biti 1,5 odsto, odnosno 3 posto za narednu godinu nije impresivan, ali u pređenju sa prosečnom stopom rasta u zemljama u regionu, koja će biti negativna, ovo ipak jeste neki rezultat.”
 
Obzirom da će plate i penzije ostati zamrznute još 4 meseca, penzioneri sa prosečnim primanjima dobiće jednokratnu finansijsku pomoć od 5.000 dinara, a kako je najavio potpredsednik vlade Jovan Krkobabić Vlada radi na tome kako da u narednom periodu to podigne do nivoa od 30.000 dinara.
 
Izveštaj
U medjuvremenu, u najnovijem izveštaju MMF-a navodi se da su procene finansijskih tržišta da bi zemlje poput Grčke i Portugala mogle da dodju u situaciju da ne mogu da otplaćuju spoljne dugove, bile preterano pesimistične. MMF ne veruje da će ijedna od razvijenih zemalja doći u tako tešku situaciju.
 
Prilagodjavanje tih zemalja novonastalim okolnostima je, navodi MMF, bolno, jer podrazumeva smanjenje javne potrošnje i povećanje poreza, ali je nužno i već se dogadjalo u prošlosti.
 
Ova medjunarodna finansijska institucija upozorava da neke razvijene zemlje, medju njima SAD i Britanija, treba hitno da usvoje delotvorne planove za poboljšanje stanja u njihovim javnim finansijama, navode BBC i Glas Amerike. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
Bez komentara

Srećković: Na 5 stratišta 4.500 žrtava

Kragujevac – "U prvim godinama posle Drugog svetskog rata komunisti su u Šumadiji streljali oko 8.500 nedužnih građana, a u samom Kragujevcu oko 4.500 i to uglavnom mladih, pitomaca, gimnazijalaca, sinova trgovaca, bankara i drugih viđenijih ljudi", tvrdi mr Srđan Srećković, srpski ministar za dijasporu, potpredsednik Srpskog pokreta obnove i predsednik Ravnogorskog pokreta.

 
Kako je kazao na današnjoj pres konferenciji, u Gradskoj upravi, Ravnogorski pokret raspolaže podacima o nekoliko stratišta u Kragujevcu, u fabrici "Zastava" i izvan nje, pored "Kapislane", odakle su kosti partizana, koje su ubili fašiti i civila koje su streljali komunisti, premeštene u grobnicu broj 9, na Varoškom groblju.
 
"U jednom bunaru, u samom Kragujevcu, prema podacima kojima raspolažemo, su kosti do 200 komunističkih žrtava", navodi Srećković, kao i da su komunisti, po podacima Ravnogorskog pokreta, u "Kapislani" ubili 1.075 nedužnih civila.
 
Naglašavajući da Ravnogorci, kao hrišćani, nisu protiv pomirenja i izgradnje zajedničkog spomenika za komunističke žrtve i partizane koje su ubili fašisti, Srećković je rekao da je cilj tog pokreta da se prvo dokaže istina ko je počinio zločine, a ko su žrtve.
 
"Sva stratišta, na kojima su nedužni građani streljani, treba obeležiti spomen-pločom, koja će sadržati naziv mesta zločina i ukupan broj stradalnika", kazao je Srećković, kao i da ravnogorci podržavaju ideju Gradske uprave o podizanju zajedničke grobnice za sve, ali samo sa pravoslavnim obeležjem, krstom, bez petokrake.
 
Naglasio je da, "bez pomirenja mrtvih nema spasa ni živima" i najavio da će uskoro stručnjaci, sa skenerima i sondama, krenuti početi proveru 5 stratišta, na kojima se pretpostavlja da su streljani civili, dok će Ravnogorski pokret imati člana u lokalnoj komisiji za utvrđivanje tih grobnica.
 
"Pored gradonačelnika i predsednika Skupštine, u komisiji će biti i stručnjaci, kao i predstavnici SUBNOR-a i Srpske pravoslavne crkve", kazao je Srećković i zamerio državnoj komisiji za utvrđivanje masovnih grobnica, posle 1944. godine, što se među članovima nije našao i pripadnik Ravnogorskog pokreta.
 
"U državnoj komisiji je i član Srpskog pokreta obnove, ali napominjemo da nijedna politička stranka nema pravo da zastupa Ravnogorski pokret u toj komisiji i još jednom ih pozivamo da uključe i našeg predstavnika na utvrđivanju istine", poručio je Srećković, prenosi Tanjug. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
Bez komentara

Obrazovanje

O statusu nastavnika fizičkog ubuduće odlučivati škole, nastavnička veća i direktori. Na taj način izmenjena je preporuka Ministarstva prosvete, po kojoj je nastavu fizičkog, u 3. i 4. razredima osnovne škole trebalo prepustiti učiteljima i učiteljicama, a profesorima fizičke kultutre od 5. do 8. razreda. Po prethodnoj odluci, između 25 i 30 profesora fizičke kulture, u 22 osnovne škole na teritoriji grada, ostalo bi bez punog fonda časova, a nekima je zapretio i otkaz. U sličnoj situaciji našli su se i profesori likovne i muzičke kulture, kojih je manje. U kragujevačkim osnovnim i srednjim školama trenutno radi više od 200 profesora, koji nemaju dovoljan fond časova i koji bi zbog toga mogli da budu proglašeni tehnološkim viškom. Nastavnici fizičkog u Kragujevcu obratili su se gradskoj upravi za pomoć, a Udruženje pedagoga fizičke kulture uputilo je zahtev za hitan prijem kod ministra prosvete Žarka Obradovića

 
U ovom času bez punog fonda časova je 225 profesora, a do sada smo uspeli da rasporedimo samo njih 28. Najugroženiji su profesori srpskog i engleskog, a slična situacija je i sa profesorima fizičke kulture. Kad su oni u pitanju, Ministarstvo prosvete je zauzelo stav da o njihovom statusu treba da odlučuje kolektiv i uprava svake škole pojedinačno. Država nema novca da za isti predmet plaća i profesora i učitelja. Racionalizacija se sprovodi i zbog organizacionih i finansijskih razloga, kaže Radojko Damjanović, načelnik Školske uprave u Kragujevcu, navodi Politika.
 
 
Početak školske godine u Srbiji nije doveden u pitanje jer će, izgleda samo jedan od 4 reprezentativna sindikata obrazovanja protestovati, i to u Beogradu, reko je ministar prosvete Žarko Obradović, u poseti Osnovnoj školi "Milutin i Draginja Todorović", gde je prisustvovao početku prvog časa za učenike 4 odeljenja prvog razreda, od ukupno 1.800 prvaka u gradu, u pratnji gradonačelnika Veroljuba Stevanovića i Radojka Damjanovića, načelnika Pkolske uprave, u Kragujevcu.
 
“Tačno je da školska godina počinje u senci najave štrajkova, ali obzirom na najavu 3 sindikata da danas ne protestuju i jednog da to učini, objektivno školska godina nije dovedena u pitanje”, rekao je Obradović, kao i da ne treba protestovati 1. septembra, kada za 80.000 prvaka u Srbiji počinje nova školska godina.
 
Obradović je podsetio na reči jednog učitelja, da na ovaj dan ni jedan nastavnik ili direktor, koji voli prosvetu, prvaka neće vratiti kući i onemogućiti da pođe u školu. Ministar je istakao i da ove školske godine počinje inkluzija, a kao jedan od primera za dugogodišnje sprovođenje tog procesa je kragujevačka Škola "Milutin i Draginja Todorović".
 
Ministar je najavio da će danas 80.000 učenika drugog razreda dobiti komplete besplatnih udžbenike, i dodao da su lokalne samouprave obezbedile i druge vrste poklona.
 
 
Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije, koja je za danas pozvala prosvetne radnike na protest i štrajk, ima podršku u svim većim gradovima Srbije, izjavio je predsednik tog sindikata Leonardo Erdelji. “Pristižu nam podaci, koji pokazuju da imamo podršku kolega iz škola u svim većim gradovima Srbije. Samo u Kragujevcu, Kraljevu, Čačku i Kruševcu štrajkuje više od 100 škola”, kazao je Erdelji, navodi Beta.
 
 
Studentski domovi u Kragujevcu raspolaću sa 634 mesta. Za 100 mesta brucoši mogu da konkurišu od danas do 15. septembra, a stariji studenti od 15. septembra do 30. oktobra. Useljenje u domove počinje 1. decembra, a mogu da konkurišu samo budžetski studenti. Za međunarodnu razmenu rezervisano je 7 mesta, 10 odsto je za osetljive društvene grupe, dok su ostala mesta za studente viših godina. Svake godine bez mesta u kragujevačkim domovima ostane najmanje 400 studenata. Na kragujevačkom Univerzitetu studira 12.000 do 13.000 studenata, od kojih je oko 7.000 iz drugih mesta.
 
Cene smeštaja i ishrane
Kategorija – Kragujevac – Niš
Privatno u dvokrevetnoj sobi* 60-80 40-70
Jednosobni stanovi* 120-150 70-150
Smeštaj u domu** 1.100-1.430 1.100-1.430
Ishrana u domu** 3.960 3.960
U evrima/**U dinarima
 
Potrebna dokumentacija Za brucoše
Overene fotokopije svedočanstava I, II, III I IV razreda srednje škole (prethodne 4 godine školovanja)
Bodovi na prijemnom ispitu
Socijalna karta (prihodi po članu porodice od 1. 1. do 30. 6)
Za starije studente
Prosečna ocena studiranja iz prethodne godine,
Uspeh (koliko je položeno, preneto ispita, ocene, izgubljena godina)
Socijalna karta, navodi Blic
 
 
Bez komentara

Hejg nije privoleo Beograd

Beograd – Britanski ministar spoljnih poslova Vilijam Hejg, tokom jučerašnje posete Srbiji, nije uspeo da privoli zvanični Beograd da povuče rezoluciju o Kosovu dostavljenu Generalnoj skupštini UN.

 
Razgovori su ipak ocenjeni kao dobri. Dogovoreno je da se nastavi sa konsultacijama, kako bi se došlo do kompromisa o spornoj rezoluciji. Približavanjem sednice Generalne skupštine, povećava se pritisak Zapadnih zemalja, da Srbija odustane od debate o Kosovu.
 
Srbija spremna na kompromis
Predsednik Srbije Boris Tadić izrazio je spremnost Srbije na kompromis, prihvatljiv i Srbiji i međunarodnoj zajednici. Isključen je jedino kompromis u pogledu priznavanja nezavisnosti Kosova. Rezolucija o Kosovu je sporna za Brisel i Vašington jer odbacuje jednostanu secesiju Kosova i Metohije i insistira na pregovorima o otvorenim pitanjima, računajući i status.
 
Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić, na zajedničkoj pres konferenciji, otvoreno rekao da u sadržajnom razgovoru nije bilo saglasnosti o Kosovu: "Sastanak nije približio naše stavove, kada je reč o Kosovu, ali složili smo se da je neophodno da blisko sarađujemo, po pitanjima Kosova i ubrzanja evropske perspektive država Zapadnog Balkana."
 
Hejg je potvrdio da nije bilo dogovora o Kosovu, ali se saglasilo da u danima koji predstoje treba razgovarati, kako bi se stiglo do kompromisa i da se pokaže kako je mogućan zajednički rad Beograda i Brisela: "Glavni cilj Srbije i nas je da obezbedimo da sve nacije Balkana uđu u Evropsku uniju. Moja je bojazan da ukoliko Srbija ne bude uspela da ide dalje ovim putem, ukoliko ne bude bila u stanju da izmiri prošlost sa budućnošću, da će biti zaustavljena u tom međuprostoru."
 
Po rečima šefa britanske diplomarije, bio bi najbolji zajednički predlog rezolucije, usalglašene između EU i Srbije. "U tom pravcu, jedan od načina bi bio i povlačenje nacrta teksta Rezolucije", izjavio je Hejg. Jeremić komentariše da Srbija neće odustati od rezolucije, ali je spremna da razgovara, kako bi joj se obezbedila što šira podrška u Ujedinjenim nacijama.
 
Pritisci
Hejgova poseta Beogradu, za Marka Almonda, profesora Univerziteta u Oksfordu, dokaz je pojačavanja pritiska na Srbiju, u kojoj je, pre samo nekoliko dana, boravio i nemački ministar Gido Vestervele.
 
"Vrši se zajednički pritisak na Srbiju, da zatvori pitanje Kosova i prihvati kosovsku nezavisnost. Britanci i Nemci bi hteli da za zemlje zapadnog Balkana važe isti uslovi. Jedan od ključnih uslova za ulazak u Uniju je da ne postoji problem granica, od čega se svojevremeno ipak odustalo, u slučaju Kipra. Dobri odnosi Srbije, Bosne, Kosova i Crne Gore, sa Albanijom i Makedonijom, nakon ulaska Hrvatske, omogućili bi zajednički pristup i konačno proširenje EU, iako nije planirano u bliskoj budućnosti kako je u Beogradu priznao nemački ministar Vestervele".
 
Almond smatra da bi evropski lideri trebalo da se bolje zapitaju zbog čega postoje problemi na liniji Beograd-Brisel, kada je reč o najevropskijoj vladi koja je do sada bila na vlasti u Srbiji:
 
"U Briselu, Berlinu i Londonu bi trebalo da se zapitaju – ne postoji li valjan razlog za to što je vlada Borisa Tadića suočena sa teškoćama. U toj vladi ne sede evroskeptici, već ljudi koji se zalažu za ulazak u Uniju i izgradili su svoje političke karijere podržavajući poslednjih 20 godina ideje EU, čak i kada im to nije naročito išlo u prilog. Sada se takvi ljudi ne slažu sasvim sa onim što od njih traže Brisel i lideri u Londonu, Berlinu, Parizu. Smatram da je neuspeh što se Vestervele, Hejg i ostali nisu zapitali – kako to da se proevropska vlada koja se sa nama slaže po drugim pitanjima, ne slaže sa ovim", navodi BBC. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
Bez komentara

Kragujevac

Za izgradnju pokrivenog olimpijskog bazena, sa pratećim sadržajima, vrednog oko 3,6 miliona evra, u Kragujevcu bi do oktobra trebalo da bude izabran izvođač, obzirom da je ta investicija zadovoljila uslove konkursa Vlade Srbije. Nebojša Vasiljević, član Gradskog veća za investicije i razvoj, osim toga, navodi da bi Vlada Srbije uskoro trebalo da se saglasi i sa izgradnjom stambeno-poslovnog prostora, u naselju Staroj koloniji.

 
Vasiljević očekuje da trgovina DIS bude završena početkom oktobra, Tempo do Nove godine, dok je Plaza u fazi tenerskog postupka, pripremnih radova i izbora izvođača, nakon čega nastavlja radove na izgradnji šoping mola. Očekuje se da Global preda dokumentaciju za gradnju kompleksa, ispod Bulevara Kraljice Marije, na kojem se investicija Nelta odvija po planu.
 
Osim toga, Vasiljević je na današnjoj pres konferenciji izneo i da je dobrim delom rešen problem grada sa Institutom za strna žita. Institut je prihvatio da povuče tužbe protiv grada Kragujevca, a lokalna samouprava se obavezala da mu isplati 30 miliona dinara, u 10 mesečnih rata.
 
“Time je stvorena mogućnost da lokaciju ‘Rakalj’ damo u zakup. Na jednoj od sledećih sednica Gradskog veća donećemo odluku da se dodele lokacije u zakup Intergasu, A marketu, Helenik petrolu i Sanelu. Vrednost ovih investicija je oko 5 miliona evra, uz zaposlenje stotinak Kragujevčana“, rekao je Vasiljević.
 
 
Ugovor o poveravanju javnog prevoza putnika u gradskom saobraćaju beogradskoj "Lasti" danas su potpisali Velibor Sovorović, direktor tog preduzeća, Veroljub Stevanović, gradonačelnik i Ivica Samailović, zamenik direktora Agencije za turizam i saobraćaj, u Kragujevcu.
 
Po rečima Stevanovića, problemi u "Autosaobraćaju" nisu mogli da se prevaziđu i pored napora lokalne samouprave : "Siguran sam da ćemo imati neuporedivo bolji prevoz i uposliti sve koji su bili angažovani u gradskom prevozu ‘Autosaobraćaja’ i koji su položili test ‘Laste’, koja već od sutra počinje gradski prevoz, u Kragujevcu".
 
"Potrudićemo se da u naredna 2-3 meseca unapređujemo prevoz, dosledno našoj krilatici ‘sigurni, bezbedni, pouzdani’ i da se kvalifikujemo na tenderu za kragujevačkoj prevoznika i u sledećih 7 godina. Na ulicama Kragujevca naći će se 31 autobus, sa 6 rezervnih, prosečne starosti do 5 godina. Preuzeli smo blizu 200 radnika i 15 linija, a cena karte, ostaće nepromenjena", kaže Sovorović, prenosi Služba za informisanje Skupštine grada. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
Bez komentara

Nove optužbe u aferi bez kraja

 Kragujevac – Pojedini predavači sa Pravnog fakulteta u Kragujevcu tvrde da se optuženi za trgovinu ispitima i diplomama na toj visokoškolskoj ustanovi, u maratonskoj aferi "Indeks, bez sudskog epiloga već 3,5 godina, obračunavaju s kolegama, koji su časno radili svoj posao.

 
Sudski proces, sa najvećim brojem optuženih u istoriji srpskog pravosuđa, nije odmakao dalje od početka. Optuženo je 87 osoba, od čega 22 profesora, koji se terete za 159 krivičnih dela. U međuvremenu, optuženi su se vratili na kormilo Fakulteta. Iz uprave fakulteta demantuju optužbe o obračunu sa časnim predavačima i navode da se u tom slučaju radi o "političko-verskom delovanju".
 
Svedok potčinjen optuženom
Optuženi u korupcionaškoj aferi, po oslobađanju iz pritvora, vratili su se na Pravni fakultet u Kragujevcu. Zauzeli su pozicije u nastavno-naučnom veću, a jedan od optuženih, profesor Predrag Stojanović, izabran je za dekana. Poznavaoci prilika tvrde da je nastavni kadar podeljen na dva tabora: aktere afere “Indeks” i na one koji su korektno radili svoj posao.
 
Pojedini zaposleni, poput asistenta Zorana Čvorovića, tvrde su ostali bez posla, zbog suprotstavljanja bezakonju: “Kritika ovakvog bezakonja i otvaranje bolnog pitanja afere ‘Indeks’ u medijima, od strane profesora Pavlovića i mene, kada je reč o nezakonitom stanju na Pravnom fakultetu, uticalo je da budemo izloženi linču. Puklo je gde je karika najtanja, u mom slučaju na sednici Veća. Glasovima devetoro optuženih u aferi ‘Indeks’ nisam reizabran”.
 
Na Čvorovićeve optužbe niko sa Pravnog faklulteta ne želi da odgovara. Novinarki B92 dostavljeno je saopštenje, u kojem se navodi da profesor Pavlović i asistent Čvorović pokušavaju da spreče primenu antikorupcionih mera, koje su doneli organi fakulteta, u čijem radu učestvuju upravo profesori optuženi za korupciju.
 
“Za ovakvo stanje, krivac je, pre svega, ministar prosvete, jer je nečinjenjem doveo do toga da na Fakultetu ne samo da rade, već i da vode upravu fakulteta lica optužena u aferi ‘Indeks. Zamislite apsurd, sekretar Pravnog fakulteta u Kragujevcu, koji je svedok Tužilaštva, sada je podčinjen dekanu koji je optužen u aferi ‘Indeks’, dakle onome protiv koga svedoči. Da li se od takvog sekretara može očekivati zakonitost rada na Fakultetu, jer to spada u njegovu prvorazrednu nadležnost’”, komentariše Čvorović.
 
U četvrtak Ministarstvu prosvete biće dostavljeno otvoreno pismo, u kojem se zahteva povratak zakonitosti na Pravni fajkultet i poništenje odluke o reizboru asistenta Čvorovića. Prikupljeno je više od 50 potpisa podrške eminentnih pravnika, bez obzira na politička uverenja.
 
Na tu temu ni, čini se, zastrašeni sutudenti Pravnog fakulteta nisu želeli da govore, strahujući da će to uticati na njihove ocene, jer ispite polažu kod optuženih profesora.
 
Komentari
Skoro jedina razlika izmedju doticnog fakulteta i vecine drugih institucija u zemlji je u tome sto je ovo ekplodiralo u javnosti, zrtveni jarac je priklan, ali se, po obicaju, povampirio i zivlji je nego ikad.
Dobra stvar je sto ljudi vise stvarno ne veruju bajkama, losa sto su postali apaticni i depresvni. Hocemo li da uradimo nesto (uradimo – prvo, ne trece lice mnozine)? (NN)
 
Naravno. Kada je do slicnih nalaza policija dosla tokom operacije Sablja na BU, sve je ubrzo zataskano. Cak su i pojedini fakulteti, koji su po tim saznanjima postupali, ponistili stotine ispita, obavili disciplinske postupke protiv studenata, profesora i cinovnika, pravosudje, a i Sud casti BU, nisu imali snage da problem rese do kraja. S druge strane, u Zagrebu se slicna stvar okoncala za kratko vreme. (Brajo – NBGD)
 
Pridruzujem se misljenju da ih cuva neko iz vlasti, koji je preko njih "dobio" diplomu. Umesto da se ostro i beskompromisno obracuna sa kriminalom, drzava (vlast) razvlaci proces! STRASNO! (Alex vrnjacki)
 
Tako je na svim fakultetima vise od 50% nastavnika je korumpirano (ovo se odnosi na drzavne faksove) nivo kvaliteta nastave je 2% !!!!!!
Samo pogledajte Mihajlo Pupin u ZR-u, mada iskreno verujem da je praksa na vecini fakulteta slicna (zex)
 
Dozvoliti da se u radu sa decom angažuju ljudi koji su ispoljili ponašanja nespojiva sa suštinom tako važnog zanimanja kao što je to profesor na fakultetu, krajnje je nedopustivo.Polaganje ispita u kabinetima,usmenim putem bez obezbeđenja stvarne javnosti i dokaza o pokazanom znanju studenta, ispitivači akteri objavljenih afera, višestruko polaganje pojedinih "ozbiljnih" ispita u završnoj fazi studija uz nepropisane i neujednačene kriterijume, nekvalitetni udžbenici i dr. nisu samo specijalitet kragujevačkog Pravnog fakulteta. Kakve pogubne posledice ovakvi postupci ostavljaju na živote mladih, koje neodgovorno ponašanje nadležnih u prosveti čini, izgleda za sada su još uvek samo stvar studenata i njihovih roditelja. (žika), navodi B92. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
Bez komentara

Finale pregovora Srbije i MMF-a

Beograd – Predstavnici Vlade Srbije i misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) danas će održati završne razgovore, u okviru 5. revizije tekućeg "stend baj" aranžmana. Ministar ekonomije Mlađan Dinkić kaže da je s Misijom MMF-a postignut dogovor da plate u javnom sektoru i penzije, umesto u aprilu, budu odmrznute od 1. januara 2011.

 
Dogovoreno je i da milion penzionera, što je veći broj nego što je prvobitno predviđeno, dobije ove jeseni po 5.000 dinara jednokratne pomoći, rekao je Dinkić. Ministar ekonomije je zadovoljan što je sa MMF-om postignut dogovor da oko million penzionera dobije jednokratnu novčanu pomoć, ali je nezadovoljan zato što će plate i penzije biti odmrznute tek u januaru naredne, a ne u okrobru ove godine.
 
Ekonomisti ocenjuju da povećanje zarada i penzija neće uzgroziti makroekonomsku stabilnost, ako se Srbija bude držala dogovora sa MMF-om.
 
"Dogovor je da se plate, cele 2011, povećaju za iznos inflacije, plus polovina rasta BDP-a. Gruba procena je da bi rast plata i penzija, cele 2011, mogao da dostigne oko 7 posto. Ako se rast bude držao u tim granicama to ne bi trebalo da ima uticaj na makroekonomsku stabilnost, inflaciju i slično“, kaže dr Pavle Petrović, profesor Ekonomskog fakulteta.
 
I Goran Nikolić, iz Centra za novu politiku, misli da tako relativno malo povećanje, nakon 2 godine, ne bi trebalo da prouzrokuje veće probleme u monetarnoj politrici, posebno imajući u vidu da još uvek slabu tražnju i kupovnu moć, u Srbiji:
 
"Treba reći da su plate u Srbiji, poslednje 2 godine, imale značajan pad u evrima, da je to samo u poslednjih godinu dana bilo 7, a penzija čak 13 odsto i da je čak i Bugarska po platama stigla Srbiju, Makedonija ima veće plate nego Srbija, a Crna Gora ima preko 40 odsto veće plate nego Srbija", navodi B92.  (redakcija@glaskragujevca.net)
 
Bez komentara

Nerešena sudbina 14.650 nestalih

 Beograd – Međunarodni dan nestalih, obeležen je juče u Beogradu skupovima na kojima su predstavnici vlasti Srbije i Koordinacije srpskih udruženja zatražili da države regiona otvore sve arhive i potpuno sarađuju u procesu rešavanja sudbine blizu 15.000 osoba za kojima se još traga.

 
Uz obećanje da će Srbija učiniti sve kako bi se utvrdila sudbina nestalih Srba i Albanaca sa Kosova i Metohije, predsednik Boris Tadić je pozvao i ostale države Zapadnog Balkana da ulože više napora, kako bi sudbina ovakvih osoba bila rasvetljena. Od toga zavisi proces pomirenja i uspostavljanje boljih odnosa u regionu, istakao je predsednik Srbije, u razgovoru sa predstavnicima Regionalne koordinacije udruženja porodica nestalih sa prostora bivše Jugoslavije .
 
Na konferenciji u organizaciji Koordinacije srpskih udruženja, predsednik Komisije Vlade Srbije za nestale, Veljko Odalović, upozorio je da svaka zemlja kojoj je cilj Evropska unija, mora da se suoči sa ovom vrstom zločina i reši pitanja nestalih. Po njegovim rečima, tokom 90-ih, nestalo je 14.650 osoba, čija sudbina još nije poznata, što je pravi mali grad za koji danas ne znamo gde se nalazi.
 
"Dvadeseta je godina od prvih nestanaka. Sa nama su ljudi koji 20 godina traže svoje najmilije, 20 godina se se ovim najtežim problemima susreću. Sa njime ustaju, sa njime ležu. Nažalost, dinamika rešavanja ovog problema s pravom izaziva nezadovoljstvo", upozorava Odalović.
 
Šef regionalne kancelarije Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, Pol Anri Arni, naglašava da porodice nestalih i dalje očajnički žele da znaju sudbinu svojih najmilijih, da dobiju njihove posmrtne ostatke i dostojanstveno ih sahrane: "Odgovornost za odgovore porodicama nestalih je na državama regiona. U poslednje vreme, postignut je izvestan napredak. Vojni i policijski arhivi se istražuju, ali to je samo početak onoga što, po našoj oceni, treba da se ubrza".
 
Povodom Dana nestalih, u Tašmajdanskom parku u Beogradu otkrivena je spomen ploča srpskim žrtvama stradalim u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, od 1991. do 2000. godine.
 
Tom prilikom, pročitano je pismo predstavnicima vlasti i partija u državama regiona, u kojem se traži da se prestane sa licitiranjem, zlouoptrebom žrtava i lažnim obećanjima. Od vlasti se očekuje da počnu da se suočavaju sa prošlosću i progovore istinu o stradanjima, u proteklim ratovima, prenosi Glas Amerike. (redakcija@glaskragujevca.net)
 
Bez komentara

Mlekara nezadovoljna cenom

Kragujevac – Mlekare “Mladost”, iz Kragujevca, dnevno otkupljuje 50.000 litara mleka, od oko 2.300 kooperanata. Goran Tadić, direktor, upozorava da su, u odnosu na lidere koji diktiraju uslove na tržištu, mali proizvođači u neravnopravnom položaju tako da im preostaje samo da se prilagođavaju nepovoljnim okolnostima i nedovoljnoj konkurenciji.

 
“Zadovoljni smo saradnjom s malim proizvođačima. Od 2007. godine, otkada je kompanija „SILBO” postala vlasnik Mlekare, kontinuirano radimo na edukaciji proizvođača, u saradnji s Ministarstvom poljoprivrede i stručnu i finansijsku pomoć USAID, tako da stalno popravljamo kvalitet sirovog mleka”, kaže Tadić.
 
Mlekara kooperantima pomaže i u nabavci semenskog materijala, veštačkog đubriva i energenata, za poljoprivrednu proizvodnju. Sa stimulacijama, proizvođačima se isplaćuje od 23 do 30 dinara, po litru, bez premije. Direktor dodaje da mlekara nije zadovoljna cenama u maloprodaji, koje su vrlo šarolike, I do 20 odsto, zavisno od regiona.
 
“Problem je nelojalna konkurencija, jer proizvodnja zahteva visoke higijenske norme, koje, ispunjavaju samo malobrojne mlekare, uz značajne investicije u opremu i kontrolu kvaliteta. Na tržištu je još dosta malih mlekara, iako ne ispunjavaju te standarde ISO 9001 i HACC”, kaže Tadić.
 
Po njegovim rečima, mlekare koje investiraju u standardizovanu bezbednost proizvoda, zato su još u lošijem položaju, nego proizvođači koji su zapostavili takve obaveze. Zato je i cena mleka različita, jer se drastično razlikuju troškovi proizvodnje.
 
Najviše u preradu
Mlekara “Mladost” svakodnevno preradi 100 tona mleka. Pasterizovano mleko čini 30 odsto plasmana, a 70 odsto su kiselomlečni proizvodi. Mlekara proizvodi i artikle privatne robne marke za trgovinske lance „Delta” („Premia”), IDEA (K+) i „Merkator“. Ostvaruje godišnji promet oko 10 miliona evra. Trenutno upošljava 100 radnika, sa prosečnom platm od 26.000 dinara, piše Blic.

 (redakcija@glaskragujevca.net)

 

Bez komentara